Bliski susreti treće vrste – Da li smo sami u univerzumu?

 

Bliski susreti treće vrste (engleski Close Encounters of the Third Kind) američka SF drama iz 1977. godine koju je režirao Steven Spielberg a glavne uloge tumače Richard Dreyfuss, François Truffaut, Melinda Dillon, Teri Garr i Bob Balaban.

Radnja se odvija oko Royja Nearyja, električara u Indiani, čiji se život promijeni nakon bliskog susreta sa NLO-om.

Spielberg je dugo vremena htio snimiti ovaj film. 1973., sklopio je dogovor sa Columbia Pictures za naučno-fantastični film. Iako je Spielberg jedini naveden kao scenarist, na njemu su s vremena na vrijeme radili i Paul Schrader, John Hill, David Giler, Hal Barwood, Matthew Robbins i Jerry Belson, koji su itekako doprinijeli priči. Naslov potiče od fraze koju je skovao ufolog J. Allen Hynek, a kojom je klasifikovao susrete sa vanzemaljcima: susret “treće vrste” podrazumijeva ljudsko posmatranje istih ili kontakt. Douglas Trumbull je bio voditelj odjela za vizualne efekte dok je Carlo Rambaldi dizajnirao vanzemaljce.

Snimljen s proračunom od 20 miliona $, Bliski susreti treće vrste su postali finansijski i kritičarski uspjeh, zaradivši preko 303 miliona $ širom svijeta. Posebno izdanje sa dodanim scenama je objavljeno 1980., a treća verzija 1998. na videu (i kasnije DVD-u).

Radnja

Pustinja Sonora. Francuski naučnik Claude Lacombe i njegov američki prevoditelj David Laughlin, zajedno sa drugim naučnim istraživačima, otkrivaju let 19, grupu aviona bombardera koji su nestali prije više od 30 godina. Pilota nema. Starac koji je svjedočio događaju tvrdi da je “sunce izašlo po noću i pjevalo mu.” Takođe pronađu i izgubljeni brod u pustinji Gobi. U gradu Muncie, Indiana, 3-godišnji Barry Guiler se probudi usred noći te izađe napolju iz kuće, nakon čega njegova majka Jillian svjedoči kako su ga odveli NLO-i.

Kada u gradu iznenada nestane struja, električar Roy Neary ode usred noći istražiti kvar, kada NLO preleti iznad njegovog kamiona. Roy i troje policijska automobila prate letilice koje na kraju odlete preko horizonta. Idućih dana, Roy je potpuno fasciniran NLO-ima, do te mjere da ga supruga Ronnie na kraju ostavlja i bježi sa djecom.

Lacombe i Laughlin dobiju poruku iz svemira koja šalje koordinate koje upućuju na “Đavolji toranj”, brijeg kraj Moorcrofta, Wyominga. Američka vojska evakuiše područje zahvaljujući lažnim izvještajima o nesreći u kojoj je iz voza iscurio otrovni plin, kako bi na miru pripremila zonu za slijetanje vanzemaljaca. Istovremeno, Roy ugleda sliku “Đavoljeg tornja” te shvati da je dobio mentalnu sliku tog područje. Uputi se tamo i sretne Jillian. Zajedno idu sve dublje u zabranjenu zonu, uprkos upozorenjima vlasti. Jednom tamo, svjedoče pojavi desetaka ogromnih svemirskih brodova na nebu. Naučnici na lokaciji pokušavaju komunicirati sa njima uz pomoć muzičkih nota na električnoj ploči.

Jedan svemirski brod sleti a iz njega izađu ljudi koji su oteti, među njima i Barry. Vladini službenici odluče uključiti Royja u program ljudi koji će ući u brod u sklopu razmjene. Vanzemaljci izađu, pokupe dobrovoljce i Royja, uvedu ih u svemirski brod te odlete u nebo.

Glavne uloge

  • Richard Dreyfuss kao Roy Neary, električar iz Indiane koji postane opsjednut NLO-ima nakon bliskog susreta. Steve McQueen je bio Spielbergov prvi izbor za tu ulogu. Iako je McQueen bio zadivljen scenarijem, smatrao je da nije idealan izbor za ulogu jer nije znao plakati na naredbu. Dustin Hoffman, Al Pacino i Gene Hackman su također odbili ulogu. Jack Nicholson je odbio ponudu jer je već prije imao drugi film u planu. Spielberg je objasnio da ga je tOkom snimanja filma Ralje “Dreyfuss nagovorio da mu da ulogu. Slušao je otprilike 155 dana vrijednih Bliskih susreta. Čak je predložio neke ideje.” Dreyfuss se prisjeća: “Pokrenuo sam kampanju da dobijem tu ulogu. Prošao bih pokraj Spielbergove kancelarije i rekao stvari poput ‘Al Pacino nema smisao za humor’ ili ‘Jack Nicholson je prelud’. Na kraju sam ga uvjerio da mi da ulogu.”
  • François Truffaut kao Claude Lacombe, francuski naučnik koji u SAD-u istražuje NLO-e. Gérard Depardieu, Philippe Noiret, Jean-Louis Trintignant i Lino Ventura su razmatrani za ulogu. Tokom snimanja, Truffaut je za vrijeme slobodnog vremena pisao scenario za svoj film Muškarac koji je volio žene. Takođe je radio na romanu Glumac, projektu kojeg je na kraju napustio.
  • Melinda Dillon kao Jillian Guiler, Barryjeva samohrana majka koja se sprijatelji sa Royjom. Teri Garr je htjela glumiti Jillian, ali je dobila ulogu Ronnie. Hal Ashby, koji je snimao sa Dillon film Bound for Glory ju je predložio za ulogu. Dillon je dobila ulogu tri dana prije početka snimanja.
  • Teri Garr kao Veronica “Ronnie” Neary, Royjova supruga. Amy Irving je takođe bila na audiciji za ulogu.
  • Cary Guffey kao Barry Guiler, Jillianovo mlado dijete koje otmu vanzemaljci. Guffey je imao samo tri godine.
  • Bob Balaban kao David Laughlin, Lacombeov pomoćnik i prevodilac.
  • Josef Sommer kao Larry Butler.
  • Lance Henriksen kao Robert.
  • Roberts Blossom kao Farmer.
  1. Allen Hynek i Stanton T. Friedman imaju male cameo nastupe u završnoj sceni.

Teme

Neki kritičari su vidjeli jevrejsko-hrišćanske analogije. Đavolji toranj vuče paralele sa planinom Sinaj, vanzemaljci sa Bogom a Roy Neary sa Mojsijem. Deset zapovijesti igra na televiziji u kući porodice Neary. Neki su našli i veze sa Ilijom i Royjom; Ilija je otišao u “vatrenoj kočiji”, slično kao i što Roy ode u NLO. Kada se penju po planini, Roy kaže Jillian da “ne pogleda iza sebe”, isto kao što je Lot rekao kada je napuštao Sodomu. Spielberg objašnjava: “Htio sam napraviti vrlo pristupačnu priču o svakodnevnom čovjeku koji ima viđenje te mu se promijeni život, baci potpuno naglavačke i postaje opsjednut tim iskustvom.”

Royjova supruga želi da on zaboravi na to iskustvo te se stidi zbog njegovog ponašanja. On pravi skulpture Đavoljeg tornja u svojoj sobi, dok ga porodica na kraju napušta. Royjova opsjednutost sa idejom koju je usadila vanzemaljska inteligencija i njegovo gubljenje kontakta sa suprugom vuče paralele sa kratkom pričom Dulcie and Decorum (1955.) čiji je autor Damon Knight.

Spielberg je usporedio teme komunikacije sa tolerancijom. “Ako možemo razgovarati sa vanzemaljcima, zašto ne bismo sa Crvenima u Hladnom ratu?” San je zadnja prepreka dolaska do mjesta slijetanja NLO-a: Roy, Jillian Guiler i treća osoba se penju po planini dok ih ganjaju vladini helikopteri i izbacuju plin za spavanje. Treća osoba stane kako bi se odmorila i zaspe.

Tokom intervju sa Spielbergom u Inside the Actors Studio, James Lipton sugeriše kako Bliski susreti imaju drugačiju, ličniju temu za reditelja: “Vaš otac je bio kompjuterski inžinjer; vaša majka koncertna pijanistkinja, a kada sleti svemirski brod, oni zajedno prave muziku na kompjuteru”, sugerišući kako je Royjovo ukrcavanje u svemirski brod Spielbergova želja ujedinjenja sa svojim roditeljima. U intervjuu 2005., Spielberg je izjavio da je napravio ovaj film kada nije imao djecu, te da danas nikada ne bi snimio kako Roy napušta svoju porodicu kako bi otišao u svemir.

Odjek

Prijem

Prilikom premijere, Bliski susreti su postali komercijalni uspjeh te zaradili 116,39 miliona $ u Sjevernoj Americi te 171,7 miliona $ u inostranstvu, što je sveukupno 288 miliona $. To ga je postavilo na deveto mjesto najkomercijalnijih filmova 1970-ih. Time je tada bio najuspješniji film za studio Columbia Pictures. Prilikom ponovnog puštanja u američku kino distribuciju 1980., film je zaradio dodatnih 15,69 miliona $. Jonathan Rosenbaum opisuje film kao “najbolji izražaj Spielbergove benigne, snovite vizije.” A.D. Murphy je za Variety takođe dao pozitivnu recenziju, ali je dodao kako smatra da “Bliski susreti nemaju toplinu i humanost Ratova zvijezda“. Murphy je takođe smatrao da je ritam filma spor, ali je hvalio završnicu. Pauline Kael ga je prozvala “dječjim filmom u najboljem smislu.” Jean Renoir je uporedio Spielberga sa Julesom Vernom i Georgeom Meliesom. Ray Bradbury ga je proglasio “najboljim SF filmom ikada snimljenim.” Arsen Oremović je filmu dao tri od četiri ‘kritičarska prsta’ te ga nazvao “rijetkim primjerom inteligentnog SF-a”. Website Rotten Tomatoes navodi kako je 95% kritičara dalo pozitivnu kritiku filma.

Spielberg je isprva htio uzeti još šest mjeseci kako bi završio montažu filma u ljeto 1978., no zbog financijskih problema Columbia Pictures su zahtijevali da se film pusti u kino distribuciju odmah jer su se nadali da će možda spasiti njihovo pREduzeće. Nakon što je doista postigao uspjeh, Spielberg je htio ponovo montirati film i objaviti redIteljsku verziju. Columbia je pristala uz uslov da se pokaže unutrašnjost matičnog broda kako bi mogli imati nešto na što će osloniti svoju marketinšku kampanju. Spielberg je prihvatio, no kasnije je izjavio da nikada nije trebao pristati prikazati unutrašnjost svemirskog broda, jer se time razbija tajnovitost. Spielberg je dodao sedam minuta novog materijala, ali je i skratio deset minuta, tako da je posebno izdanje iz 1980. bilo tri minute kraće od orignala iz 1977.

Roger Ebert je napisao :”Mislio sam da je film zadivljujuće ostvarenje jer je uhvatio osjećaj začudnosti kada razmišljamo o mogućnosti života izvan Zemlje…Ova nova verzija […] je jednostavno bolji film…Zašto Spielberg nije mogao napraviti tako dobar film prvog puta?”

James Berardinelli je takođe hvalio film: “Bliski susreti su i dalje nedvojbeno veliki film. Njena univerzalna privlačnost je dala filmskoj publici nešto uzbudljivo čemu se mogu veseliti 1977.–78. kada je krenuo prvi val SF filmova nakon Ratova zvijezda. Film se i danas jako dobro drži. Priča je svježa i uzbudljiva, vizuelni efekti su zapanjujući kao i CGI danas a muzika predstavlja jedno od najboljih ostvarenja Johna Williamsa”

Nagrade

Film je nominovan za osam Oscara: za najboljeg reditelja (prva Spielbergova nominacija), sporednu glumicu (Melinda Dillon), vizuelne efekte, scenografiju (Joe Alves, Daniel A. Lomino, Phil Abramson), muziku, montažu i zvuk (Robert Knudson, Robert Glass, Don MacDougall i Gene Cantamessa). Osvojio je jedino kip u kategoriji Zsigmondove fotografije, no akademija je dala i posebnu nagradu za montažu zvuka. Film je osvojio i nagradu BAFTA za najbolji produkcijski dizajn te je nominovan u kategoriji najboljeg filma, reditelja, scenarija, sporednog glumca (François Truffaut), muziku, montažu i zvuk.

Nagrada Saturn je podijelila nagrade za najboljeg reditelja i muziku između Bliskih susreta i Ratova zvijezda. Za nagradu su nominovani i film, Richard Dreyfuss, Melinda Dillon te vizualni efekti. Film je nominovan i za četiri Zlatna globusa: najbolji film, redatelj, muzika i scenario.

Kada je 1990. upitan koji bi jedini prizor izabrao kada bi morao sažeti svoju filmsku karijeru, Spielberg je izabrao prizor u kojem Barry otvara vrata svoje kuće kako bi vidio žarki narandžasti snop svjetlosti NLO-a napolju. “[Barry] je jako malen, a vrata su jako, jako velika, a postoji velika mogućnost za opasnost izvan tih vrata.” 2007. Bliski susreti treće vrste su proglašeni “kulturno, istorijski ili estetski značajnima” te uključeni u američki Državni filmski registar.

Američki filmski institut je film priznao u nekoliko kategorija:

 

 

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *