Selma Lagerlef, književnica i prva žena koja se našla na jednoj švedskoj novčanici

Selma Otila Lovisa Lagerlef (šved. Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf), rođena 20. novembra 1858. na porodičnom imanju Morbaka u Vermlandu, Švedskoj, umrla 16. marta 1940. u istom mestu; švedska književnica

Biografija

Djetinjstvo

Selma Lagerlef je rođena 1858. godine u Vermlandu. Bila je četvrto dijete pukovnika Erika Lagerlefa i Luise Lagerlef, rođene Valrut. Rođena je sa teškom povredom kuka.

Kada je imala tri i po godine razboljela se i ostala paralizovana u obije noge ali ova bolest nestaje isto tako tajanstveno kao što je i nastala. Kao i mnoga druga djeca tog vremena u Švedskoj braća i sestre Lagerlef dobile su kućno obrazovanje pošto novi sveobuhvatni školski sistem nije bio izgrađen potpuno. Učila je i engleski i francuski.

Bila je ozbiljnija, tiša i mirnija od svoje braće, sestara i vršnjaka ali je bila nadarenija od njih i voljela je da čita. Prvi roman pročitala je u sedmoj godini i već tada se odlučila da postane pisac.

U desetoj je pročitala cijelu Bibliju. Otac joj je tada bio jako bolestan i vjerovala je da može ozdraviti samo ako pročita cijelu Bibliju. U dvanaestoj je napisala jednu dužu pjesmu o rodnom kraju. U četrnaestoj godini provodi neko vrijeme u Stokholmu zbog fizioterapija, i ta posjeta je za nju imala veliki značaj

Učiteljica

Posle završenog osnovnog obrazovanja, provela je nekoliko godina kod kuće da bi u jesen 1881. upisala učiteljsku školu u Stokholmu protiv očeve volje. Tokom obrazovanja, porodica zapada u ekonomske probleme i posjed Morbaka se prodaje. Otac joj umire 1885.

Tokom svog obrazovanja, shvatila je da su ljudi iz njenog rodnog kraja podjednako zanimljivi i važni kao oni o kojima je čitala na časovima istorije književnosti i tada odlučuje da će upravo o njima pisati u budućnosti. Po završetku studija dobija posao u osnovnoj školi u Landskruni. Voljela je svoj posao a i učenici su je cijenili.

Književnica

1891. debitovala je knjigom „Gesta Berling“ koja se danas smatra jednim od klasičnih djela švedske književnosti. Tadašnji kritičari su je različito primili budući da je kršila popularne stilske ideale realizma.

Krajem 19. vijeka napušta učiteljski posao i izdržava se isključivo pisanjem. 1897. godine seli se u Falun da bi bila bliže sestri Gerdi.

Selma je zajedno sa Sofi Elkan, životnom saputnicom, u više navrata putovala po Evropi i Bliskom istoku. Posle jednog puta napisala je roman „Jerusalim“ sa kojim je postala i međunarodno poznata.

Njenim najčuvenijim djelima pripada „Čudnovato putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku“ prvobitno zamišljeno kao udžbenik geografije u kojem jedan mali dječak proputuje cijelu Švedsku na leđima jedne guske.

Nobelova nagrada

Nobelovu nagradu je dobila 1909. Dobila ju je za mnoga svoja djela i zbog toga što je njima širila glas o Švedskoj po svijetu. Prva je žena kojoj je nagrada uručena.

Predsjednica Švedske akademije

Godine 1914. izabrana je za prvog ženskog člana Švedske akademije.

Politička aktivnost

Bila je aktivna učesnica u borbi žena za dobijanje prava glasa i jedna je od osnivača Narodne stranke – Folkpartiet.

Zanimljivosti

Godine 1992. postala je prva žena koja se našla na jednoj švedskoj novčanici.

Djela

Saga o Gesti Berlingu (1891)
Osynliga länkar (1894)
Antikrists mirakler (1897)
Drottningar i Kungahälla (1899)
En herrgårdssägen (1899)
Jerusalim (del 1-2, 1901-1902)
Blago gospodina Arna (1904)
Legende o Hristu (1904)
Čudnovato putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku (dio 1-2, 1906-1907)
En saga om en saga och andra sagor (1908)
Liljecronas hem (1911)
Körkarlen (1912)
Kejsarn av Portugallien (1914)
Troll och människor (del 1-2, 1915-1921)
Bannlyst (1918)
Zachris Topelius (1920)
Mårbacka (1922)
Löwensköldska ringen (1925)
Charlotte Löwensköld (1925)
Ana Sverd (1928)
Ett barns memoarer (1930)
Dagbok för Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf (1932)
Höst (1933)
Från skilda tider (del 1-2, 1943-1945, posthumno)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *