Karel Čapek – Tvorac moderne naučno-fantastične književnosti

Karel Čapek (Male Svatonjovice, 9. januara 1890. – Prag, 25. decembra 1938.) bio je češki pisac.

Školovao se u Brnu, Pragu, Berlinu i Parizu. Bio je doktor filozofije, novinar i pisac. Najznačajniji je prozaik izmedu dva svjetska rata i najpoznatiji češki pisac izvan granica Češke. Prve književne radove pisao je i objavljivao zajedno s bratom Josefom. Samostalno je pisao priče, romane, drame, putopise, eseje, kozerije i feljtone.

Svjetsku slavu postigao je dramom “R. U. R.” (Rossumovi univerzální roboti, 1920.) kojom je uveo riječ robot i započeo niz utopističkih djela posvećenih problemu opasnosti od naglog razvitka tehničke civilizacije: »Tvornica Apsolutnog«, »Krakatit« i »Rat daždevnjaka«. Tim se djelima nametnuo se kao tvorac moderne naučno-fantastične književnosti. čija je glavna tema moguća ili alternativna budućnost čovječanstva. Po ovom motivu, Čapek je blizak savremenicima Orwellu i Huxleyu.

Mnogi njegovi radovi predstavljaju diskusiju o etičkim i drugim aspektima revolucionarnih pronalazaka i procesa, koji su se dali naslutiti početkom 20. vijeka. To uključuje masovnu proizvodnju, atomsko oružje, robote ili inteligentne daždevnjake. Obrađujući takve teme Čapek je izražavao strah od nailazećih društvenih katastrofa, diktatura, nasilja i neograničene vlasti korporacija. Nastojao je pritom da nađe nadu za ljudska bića. Pisao je i detektivske priče, pripovjetke, romane, drame, putopise, eseje i feljtone. Njegovi najznačajniji radovi su pokušaji rješavanja problema epistemologije, da odgovori na pitanje: Šta je znanje? (na primjer, u djelu „Priče iz dva džepa“).

Bajke je počeo pisati za vrijeme Prvog svjetskog rata, crpeći građu za njih iz narodnih predanja svoga rodnog kraja.

Napisao je jedanaest priča kojima se svrstao u osnivače moderne bajke. Za djecu je još napisao i knjigu “Dašenjka ili Život šteneta”, a s bratom Josefom dvije knjige: “Pripovjetke o psiću i mačkici” i “Dobro se svršilo ili debeli djedica, razbojnici i detektiv”. Poznato mu je djelo za djecu »Poštarska bajka«.

U periodu od 1932. do 1938., Čapek je svake godine bio predložen za Nobelovu nagradu za književnost, međutim, nagradu nikada nije dobio, mahom zbog političkih razloga.

Tokom 1930-ih, Čapek je u svojim delima razmatrao prijetnju diktatura i fašizma. Bio je najproduktivniji za vrijeme postojanja Prve čehoslovačke republike (1918—1938). Bio je lični prijatelj predsjednika Čehoslovačke Tomaša Masarika, i napisao je knjigu „Razgovori sa Tomašem Masarikom“. Masarik je često posjećivao Čapekovova okupljanja čeških patriota. U ovom periodu, Čapek je postao član međunarodnog PEN-a.

Kada je postalo jasno da su zapadni saveznici odbili da brane Čehoslovačku od Hitlera, Čapeku su savjetovali da napusti Čehoslovačku jer ga je Gestapo imenovao državnim neprijateljem broj 2. Čapek je odbio da ode i ostao je u zemlji. Njemačka je anektirala Češku nakon Minhenskog sporazuma. Čapek je ubrzo nakon toga umro od upale pluća 25. decembra 1938. Njegov brat Josef umro je u koncentracionom logoru Bergen-Belsen.

Nakon rata komunistički režim Čehoslovačke je sa zadrškom prihvatio Čapeka. Razlog je bio u Čapekovom odbijanju da prihvati komunizam kao alternativu nacističkoj dominaciji.

Predstave

Romani

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *