Miljenko Smoje – Biografija

Miljenko Smoje (Split, 14. februar 1923. – Split, 25. oktobar 1995.), hrvatski i jugoslovenski novinar i književnik.

Smoje se rodio u siromašnoj porodici težaka u Splitu. Odrastao je u četvrti Varoš tradicionalno poznatoj po simpatijama za anarhizam, socijalizam, komunizam i druge lijeve političke pokrete. To će imati snažan uticaj na Smojin opus stvorivši kod njega simpatije za malog čovjeka i krajnji prezir prema svakom autoritetu.

Smoje je 1941. završio gimnaziju, a nedugo potom je u aprilskom ratu pala Kraljevina Jugoslavija, a Split okupiran i anektiran od fašističke Italije. Smoje se nakon toga priključio antifašističkom pokretu otpora, kao i Komunističkoj partiji Jugoslavije. Međutim, njegova buntovna priroda ga je dovela do toga da vrlo brzo bude isključen iz Partije. Smoje je to svejedno preživio, isto kao i kraće pritvaranje od strane fašističkih vlasti.

Nakon rata je Smoje kraće vrijeme radio kao učitelj, da bi od 1950. godine počeo raditi kao novinar u splitskom dnevnom listu Slobodna Dalmacija. Vrlo brzo je otkrio svoj talent za pisanje reportaža u kojima bi, uz veliku dozu humora, i vješto korištenje čakavskog dijalekta, opisivao život malog čovjeka u Dalmaciji.

Smoje je postao jedan od najuglednijih novinara tadašnje Hrvatske i Jugoslavije, ali je njegovoj slavi ipak najviše doprinio rad na humorističkoj TV-seriji Naše malo misto iz 1970. godine, koja je burne ekonomske, političke i kulturne promjene prije, za vrijeme i poslije drugog svjetskog rata pokazala kroz prizmu malih ljudi u dalmatinskom gradiću. Serija je 1982. godine dobila i filmski nastavak u obliku igranog filma Servantes iz Malog mista.

Smoje je 1979. godine otišao u penziju, ali je za Slobodnu Dalmaciju nastavio pisati kolumnu Dnevnik jednog penzionera.

Dvije godine kasnije je prema vlastitoj knjizi napisao scenario za Velo misto, TV-seriju koja je obrađivala istoriju Splita iz 1910. do 1947. godine, a koja se ponekad koristi i kao neslužbena istorija prvih godina nogometnog kluba Hajduk. Iako je serija bila predmetom snažne cenzure od tadašnjih komunističkih vlasti, doživjela je veliku popularnost i kult-status koji traje i danas.

Za vrijeme raspada Jugoslavije Miljenko Smoje se postavio kao žestoki protivnik nacionalizma, i kao takav je nakon dolaska Franje Tuđmana i HDZ-a postao nepoželjna osoba, a njegov opus skinut s programa državne televizije. Nakon što je Slobodna Dalmacija godine 1993. kontroverznom privatizacijom prešla u ruke Tuđmanovog pristalice Miroslava Kutle, Smoje je postao kolumnista satiričnog nedjeljnika Feral Tribune gdje je pisao sve do svoje smrti.

Smoje je nepoželjnim prestao biti tek 1998. godine kada je Hrvatska televizija konačno odlučila reprizirati Velo misto, a nakon višegodišnjih napora su splitske gradske vlasti odlučile da se Smoji podigne spomenik.

Bibliografija

  • Hajdučka legenda (1971.)
  • Kronika o našem Malom mistu (1971.)
  • Dalmatinska pisma (1976.)
  • Velo Misto (1981.)
  • Dnevnik jednog penzionera (1981.)
  • Libar Miljenka Smoje (1981.)
  • Pasje novelete (1995.).

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *