Kineska četvrt/Chinatown – Priča o filmu

Kineska četvrt (eng. Chinatown), neo-noir film Romana Polanskog iz 1974. koji uključuje mnoge elemente film noira, posebno višeslojnu priču koja je dijelom misterija, a dijelom psihološka drama. U glavnim ulogama pojavljuju se Jack Nicholson, Faye Dunaway i John Huston.

Priča, smještena u Los Angeles tridesetih godina, inspirisana je istorijskim razmiricama oko prava na zemlju i vodu koje su bješnjele u južnoj Kaliforniji tokom 1910-ih i 1920-ih, a u kojima je William Mulholland zastupao interese Los Angelesa u osiguravanju prava na vodu u Owens Valleyju.

Film je nominovan za jedanaest Oscara, a pobijedio je u kategoriji najboljeg originalnog scenarija za Roberta Townea. Kineska četvrt 1991. je izabrana za čuvanje u Nacionalnom filmskom arhivu Kongresne biblioteke Sjedinjenih Država kao “kulturno, istorijski ili estetski značajan”.

Nastavak, nazvan Dva Jakea objavljen je 1990., a glavnu ulogu reprizirao je Jack Nicholson koji je i režirao film prema scenariju Roberta Townea.

Radnja

Privatni istražitelj iz Los Angelesa zvan J.J. “Jake” Gittes angažovan je kako bi špijunirao Hollisa Mulwraya, glavnog inženjera gradskog odjela za vodoopskrbljivanje. Žena koja unajmljuje Gittesa tvrdi kako je Mulwrayeva žena Evelyn koja sumnja na mužev preljubu. Ali Mulwray provodi najviše vremena istražujući presušena riječna korita i otvore za drenažu. Uz to se još posvađa sa starijim čovjekom u javnosti. Gittes konačno ulovi Mulwraya s mladom plavušom i fotografiše par, što postaje skandal u novinama. Nakon što je priča objavljena, Gittesu dolazi prava Evelyn Mulwray. Zaprijeti mu tužbom. Gittes je nasjeo na lažnjak i mora otkriti ko mu je smjestio i zašto.

Tragovi upućuju na skandal u gradskom vijeću. Uprkos ozbiljnoj suši i skupom predlogu za gradnju nove brane (plan kojem se Mulwray pasivno suprotstavlja), Odjel za vodoopskbljivanje i električnu energiju noću izbacuje pitku vodu u okean.

Nakon dojave, Gittes potraži Mulwraya u rezervoaru, ali ondje pronađe policiju koja istražuje Mulwrayevo utapanje. Nakon što policija obavi razgovor s gospođom Mulwray o smrti, ona im natukne kako je unajmila Gittesa, što on potvrđuje. U okružnoj mrtvačnici, Gittes ugleda tijelo beskućnika koji se navodno utopio u L.A. Riveru, iako je tokom utapanja ostao gotovo potpuno suv. Gittes ode do Evelyn i kaže joj kako njegova dosadašnja istraga sugeriše kako je njen muž ubijen. Ona mu zahvali i unajmi ga da istraži što se dogodilo s njenim mužem.

Kasnije te noći, nakon što je provalio u zaštićeno područje rezervoara, Gittes naleti na zaštitara odjela za vodoopskrbljivanje Claudea Mulvihilla i niskog gangstera koji mu poreže nos. Gittes dobija poziv od Ide Sessions, žene koja je unajmljena da se predstavi kao gospođa Mulwray, koja mu predloži da pogleda osmrtnice tog dana. U odjelu za vodoopskrbljivanje, Gittes primjećuje fotografije starijeg čovjeka s kojim se Mulwray svađao, Noaha Crossa. Cross, otac Evelyn Mulwray, bio je vlasnik odjeljenja za vodoopskrbljivanje kao Mulwrayev partner. Cross je nesvojevoljno okončao svoje veze s odjeljenjem – na Mulwrayev zahtjev kad ga je preuzeo grad.

Cross unajmi Gittesa da pronađe Hollisovu plavušu, rekavši kako bi ona mogla znati što mu se dogodilo. Slijedeći dojavu Ide Sessions, Gittes počne otkrivati intrigantni skandal o vodi. Pregledavajući nasade narandži, presreću ga i pretuku bijesni uzgajivači koji mu kažu da je odjeljenje za vodoopskrljivanje dignulo u vazduh rezervoare za vodu i otrovalo izvore. Cross i njegovi partneri prisilili su farmere s njihove zemlje kako bi je mogli jeftino otkupiti. Nakon gradnje nove (i kontroverzne) brane i sistema za vodu, preusmjeravajući veliki dio vodenih zaliha Los Angelesa na tu zemlju, njoj će se dramatično podignuti vrijednost. Kako Cross ne želi nikakve tragove tih transakcija, udružio se sa zajednicom penzionerskih domova tako da su njihovi mnogi stari stanovnici (od kojih se jedan spominje među osmrtnicama) zakonski, ali nesvjesni vlasnici zemlje.

Naišavši opet na nasilnike u domu, Gittes pobjegne s Evelyn koja ga odveze u svoju kuću, gdje se dvoje upuštaju u intimni odnos. Jake ispriča Evelyn o svojim detektivskim danima u Kineskoj četvrti Los Angelesa, gdje je radio “što je manje moguće.” Dok leže u krevetu, zazvoni telefon. Evelyn prima zagonetni poziv, a zatim kaže Jakeu kako mora ubrzo poći i smeteno mu kaže da joj vjeruje.

Gittes počne slijediti Evelyn do dobrostojeće kuće; vireći kroz prozor ugleda Mulwrayevu plavušu kako plače. Evelyn utvrdi kako joj je to sestra, koja je plakala jer je upravo saznala za Hollisovu smrt. Kasnije te noći, Sessions biva ubijena. Policijski poručnik Escobar istakne kako obavještenje mrtvozornika dokazuje kako je u Mulwrayevim plućima pronađena so iako je tijelo pronađeno u rezervoaru pitke vode.

Gittes se vrati na Evelynino imanje, gdje otkriva naočare u vrtnom jezeru sa slanom vodom. Pretpostavivši da je ubila Mulwraya i da su to bile njegove naočare, Gittes to kaže Evelyn, koja porekne, ali otkrije da je plavokosa djevojka, Katherine, i njena sestra i njena kćer; Gittes upita Evelyn je li je otac silovao, a ona zatrese glavom. Ostaje nejasno je li čin bio saglasan ili ne; Evelynin otac kasnije natukne kako je uistinu bio saglasan rekavši: “Većina ljudi nema obraza da se suoči s činjenicom da su, u pravo vrijeme i na pravom mjestu, spremni učiniti sve”. Očigledno je da Evelyn prezire svog oca što ju je iskoristio. Gittes tada odluči pomoći Evelyn da pobjegne. Evelyn se sjeti kako bi naočare mogle pripadati njenom mužu jer su bifokalne. Gittes sredi bijeg dviju žena u Meksiko i uputi Evelyn da se nađe s njim na adresi njenog batlera u Kineskoj četvrti. Evelyn odlazi, a stiže poručnik Escobar, koji odveze Jakea do kuće njegovog prijatelja Curlyja, pod obrazloženjem da je to adresa Evelynine domaćice i da se ona skriva ondje. Jake pobjegne policiji i kaže Curlyju da preveze žene u Meksiko na svojem ribarskom čamcu.

Gittes suoči Crossa s optužbom za ubistvo – koje je bilo rezultat svađe između Crossa i Mulwraya oko Crossove prevare grada uz pomoć Mulwrayevih pomoćnika – i naočarama, koje su identične Crossovim. Pojavljuje se Mulvihill i oduzima naočare koje su jedini fizički dokaz. Cross prisili Gittesa da ga odvede do djevojke. Nakon što je Gittes stigao do Evelynininog skrovišta u Kineskoj četvrti, policija je već ondje i uhapsi Gittesa zbog skrivanja dokaza i iznuđivanja (pretpostavljajući da je iznudio novac od Evelyn koja mu je platila kako bi prikrila činjenicu da mu je klijentkinja). Gittes počne protestovati da je Cross ubica, ali Escobar i policija ga ignorišu.

Nakon što Cross priđe Katherine, zahtijevajući starateljstvo nad njom, Evelyn ga odgurne, ustrijeli u ruku i pokrene auto. Dok se Evelyn odvozi, policija otvara vatru, a Evelyn gine. Cross zgrabi Katherine, izvukavši je iz auta, dok shrvanog Gittesa tješe njegovi pomoćnici, koji mu predlože da ode: “Zaboravi, Jake. To je Kineska četvrt.”

Glumci

 Jack Nicholson i Faye Dunaway

Produkcija

Pozadina

Producent Robert Evans 1971. je ponudio Towneu 175 hiljada dolara da napiše scenario za Velikog Gatsbyja (1974.), ali je Towne smatrao kako ne može adaptirati roman F. Scotta Fitzgeralda. Umjesto toga, Towne je tražio 25 hiljada dolara od Evansa da napiše vlastitu priču, Kinesku četvrt, na što je Evans pristao.

Kineska četvrt radnjom je smještena u tridesete i prikazuje korupciju u odjelu za vodoopskrbljivanje. Bio je to prvi dio planirane trilogije Roberta Townea o liku J.J. Gittesa i vladi Los Angelesa. Drugi dio, Dva Jakea, govorio je o odjeljenju za prirodni plin u Los Angelesu u četrdesetim. Režirao ga je Jack Nicholson, a objavljen je 1990. Međutim, kritički i komercijalni neuspjeh drugog filma pomrsio je planove za snimanje Cloverleafa, filma o razvoju sistema autoputeva u Los Angelesu krajem četrdesetih.

Porijeklo

Likovi Hollisa Mulwraya i Noaha Crossa su reference na glavnog inženjera Odjeljenja za vodoopskrbljivanje i električnu energiju Los Angelesa Williama Mulhollanda (1855.-1935.) – ime Hollis Mulwray djelimični je anagram za Mulholland. Ime Noah je referenca na poplavu – kako bi se sugerisao sukob između dobra i zla u Mulhollandu. Mulholland je bio dizajner i inženjer Akvadukta Los Angeles, koji je prenosio vodu iz Owens Valleyja u Los Angeles. Brani koju su Cross i grad htjeli graditi suprotstavio se Mulwray iz konstrukcijskih i sigurnosnih razloga. Mulwray kaže kako neće ponoviti istu pogrešku kao kad je gradio prethodnu branu, koja se urušila i ubila stotine ljudi. To je izravna aluzija na katastrofu Brane St. Francis. Branu je lično pregledao Mulholland prije nego što se katastrofalno urušila sljedećeg jutra, 12. marta 1928. Više od 450 ljudi, od kojih je većina bila školska djeca poginulo je tog dana, a grad Santa Paula je urušen. Incident je okončao Mulhollandovu karijeru, a on je umro 1935.

Razvoj

Robert Towne je rekao kako je naslov i slavni dijalog, “Što si radio u Kineskoj četvrti?” / “Što je manje moguće”, preuzeo od mađarskog policajca iz Odjeljenja za poroke koji je radio u Kineskoj četvrti. Policajac je Towneu objasnio kako je složeni niz dijalekata i bandi u Kineskoj četvrti Los Angelesa omogućavao policiji da zna da li su njihove intervencije u Kineskoj četvrti pomogle žrtvama ili su iskorištene od strane kriminalaca, pa je policija odlučila kako je najbolje preduzimati što je manje moguće akcija.

Polanski je čuo za scenario preko Nicholsona, s kojim je planirao snimiti film kad pronađu pravu priču. Producent Robert Evans htio je da Polanski preuzme režiju jer je priželjkivao evropsku viziju Amerike. Polanski, koji se nekoliko godina prije maknuo iz Los Angelesa zbog ubistva supruge, isprva nije bio voljan za povratak, ali je prihvatio projekt zbog snage scenarija.

Towne je napisao scenario s Nicholsonom u vidu. Producent Evans htio je da scenario ima srećni završetak s tim da Cross pogine, a Evelyn Mulwray preživi. Evans i Polanski su se svađali oko toga, a Polanski je insistirao na tragičnom završetku. Dvojac se razišao zbog svađe, a Polanski je napisao posljednju scenu samo nekoliko dana prije snimanja.

Originalni scenario imao je više od 180 stranica. Polanski je izbacio Gittesovo pripovijedanje i snimio film tako da publika otkriva tragove u isto vrijeme kad i Gittes.

Polanski je isprva poziciju snimatelja ponudio Williamu A. Frakeru, Paramount se složio, a Fraker je prihvatio. Paramount je prethodno angažovao Frakera za snimanje Rosemaryne bebe. Kad je Robert Evans postao svjestan angažovanja insistirao je da se ponuda opozove. Evans, koji je takođe producirao Rosemarynu bebu, smatrao je kako bi spajanje Polanskog i Frakera izazvalo stvaranje previše snage na jednoj strani i dodatno zakomplikovalo produkciju.

Likovi i casting

  • “J.J. Gittes” je nazvan po Nicholsonovom prijatelju, producentu Harryju Gittesu.
  • “Evelyn Mulwray” je, prema riječima scenarista Townea, isprva zamišljena kao klasična “crna udovica” tipična za glavne ženske likove u film noiru, ali se ispostavlja kako se u filmu ipak radi o nesebičnom liku. Glavna kandidatkinja za ulogu bila je Jane Fonda, ali je Polanski podupro Dunaway.
  • “Noah Cross”: Towne kaže da je Huston bio, poslije Nicholsona, drugi najbolji izbor od glumaca u filmu te da je lik Crossa učinio zlim svojim šarmantnom izvođenjem.

Snimanje

Polanski se pojavljuje u cameo ulozi gangstera koji poreže Gittesov nos. Efekt je postignut posebnim nožem, koji je uistinu mogao porezati Nicholsonov nos da ga Polanski nije držao pravilno. U tradiciji koju Polanski pripisuje Raymondu Chandleru, svi događaji iz filma vidljivi su subjektivno kroz Gittesove oči, primjerice, kad Gittes padne u nesvijest od udarca, film iščezava i otkriva se kad se on budi. Gittes se pojavljuje u svakoj sceni u filmu.

Soundtrack

Phillip Lambro originalno je angažovan da napiše muziku za film, ali ga je u posljednji trenutak odbio producent Robert Evans, ostavivši Jerryju Goldsmithu samo deset dana da napiše i snimi novu. Djelovi originalne Lambrove muzike mogu se čuti u originalnom foršpanu za film. Goldsmith je nominovan za Oscar.

Ostavština

Evans je rekao da je film zacementirao Nicholsona, tada zvijezdu u usponu, kao vodećeg hollywoodskog glumca.

Ovo je bio posljednji film koji je Roman Polanski snimio u Sjedinjenim Državama. 1977. je uhapšen i osuđen zbog nezakonitog seksualnog odnosa s maloljetnicom.

Nagrade i priznanja

Oscari

Film je osvojio jednog Oscara, a bio je nominovan u još deset kategorija:

Pobjede
Nominacije

Zlatni globusi

Pobjede:

Nominacije

Ostale nagrade

  • BAFTA nagrade: najbolji glumac (Nicholson), najbolja režija, najbolji scenario
  • Nagrada Edgar za filmski scenario – Robert Towne
  • Nacionalni filmski arhiv (1991.)

Priznanja Američkog filmskog instituta

  • 1998. – AFI-jevih 100 godina… 100 filmova – #19
  • 2001. – AFI-jevih 100 godina… 100 uzbuđenja – #16
  • 2003. – AFI-jevih 100 godina… 100 junaka i zlikovaca:
    • Noah Cross – Zlikovac #16
  • 2005. – AFI-jevih 100 godina… 100 filmskih citata:
    • “Forget it, Jake, it's Chinatown.” – #74
  • 2005. – AFI-jevih 100 godina filmske muzike – #9
  • 2007. – AFI-jevih 100 godina… 100 filmova (Izdanje u povodu 10. godišnjice) – #21
  • 2008. – AFI-jevih 10 Top 10 – #2 film misterije

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *