E.T. – Priča o filmu

E.T. (eng. E.T. the Extra-Terrestrial), SF film redItelja Stevena Spielberga iz 1982. s Henryjem Thomasom, Robertom MacNaughtonom, Drew Barrymore, Dee Wallace i Peterom Coyoteom u glavnim ulogama. Film govori o Elliottu (Thomas), usamljenom dječaku koji se sprijateljuje s vanzemaljcem (zvanim E.T.), koji je slučajno završio na Zemlji. Elliott, njegov brat i sestra, pomažu vanzemaljcu da se vrati kući, skrivajući ga od njihove majke i vlade.

Koncept za E.T. nastao je kad je Spielberg stvorio izmišljenog prijatelja nakon razvoda svojih roditelja. Kad je zaustavljena produkcija filma Night Skies, Spielberg je susreo scenaristkinju Melissu Mathison, koju je angažovao da napiše scenario za E.T.. Film je snimljen tokom jeseni 1981. u Kaliforniji s budžetom od 10,5 miliona dolara. Kako bi izvukao emocionalnu glumu od mlađanih glumaca, film je sniman hronološki.

Kad je objavljen, film je postao veliki hit zaradivši 435 miliona $, skinuvši Ratove zvijezda s prvog mjesta finansijski najuspješnijih filmova svih vremena. Kritičari su ga ocijenili kao bezvremensku priču o prijateljstvu, a smatra se jednim od najvećih filmova ikad snimljenih. Mnogi su tvrdili kako je vanzemaljac zapravo Isus.

Radnja

Film počinje u kalifornijskoj šumi dok grupa vanzemaljskih botaničara prikupljaju uzorke biljaka. Pojavljuju se vladini agenti, a vanzemaljci bježe nazad u svemir u svom svemirskom brodu, ali ostavljaju jednog svog iza sebe. Priča se prebacuje u tipični dom u predgrađu Los Angelesa, gdje dječak po imenu Elliott glumi slugu svojem starijem bratu, Michaelu, i njegovim prijateljima. Dok ide po pizzu, Elliott opaža izgubljenog vanzemaljca-botaničara koji naglo slijeće. Kako mu porodica ne vjeruje, Elliott ostavlja bombone u šumi kako bi privukao vanzemaljca u svoju sobu. Prije nego što odlazi u krevet, Elliott primjećuje kako izvanzemaljac imitira njegove pokrete.

Kako bi izbjegao školu sJutradan, Elliott se počinje pretvarati da je bolestan kako bi se mogao igrati s došljakom. Istog poslijepodneva, Michael i njihova mlađa sestra Gertie upoznaju vanzemaljca. Njihova majka, Mary, začuje buku i dolazi u sobu. Michael, Gertie i vanzemaljac se skrivaju u ormaru, dok je Elliott uvjerava da je sve u redu. Odlučivši kako će zadržati vanzemaljca, troje djece počinju ispitivati njegovo porijeklo. Vanzemaljac odgovara pomoću lebdećih lopti koje predstavljaju njegov sunčev sistem, a kasnije pokazuje svoje nadnaravne sposobnosti ozdravljajući uginulu biljku. U školi, Elliott počinje upotrebljavati njegove moći. Postaje nerazuman, oslobodivši sve žabe iz kabineta za sjeciranje. Kako je vanzemaljac vidio kako John Wayne ljubi Maureen O'Hara u filmu Mirni čovjek, svojim sposobnostima natjera Elliotta da poljubi curicu na isti način. Elliott je odveden direktoru zbog neprikladnog ponašanja.

Vanzemaljac uči engleski gledajući Ulicu Sezam i naziva sebe “E.T.”. Elliott mu pomaže da napravi uređaj kojim bi mogao nazvati ostale vanzemaljce. Michael primjećuje kako se Elliottovo zdravstveno stanje pogoršava i kako sebe oslovljava s “mi”. Na Noć vještica, Michael i Elliott oblače E.T.-ja u duha, kako bi ga mogli izvući iz kuće. Elliott i E.T. odlaze u šumu na biciklu, gdje E.T. uspijeva kontaktirati sa svojim domom. Sjutradan, Elliott se budi i shvata kako je E.T. otišao, te se vraća svojoj tjeskobnoj porodici. Michael pronalazi E.T.-ja na samrti i odnosi ga Elliottu, koji takođe umire. Mary ostaje prestravljena otkrivši sinovu bolest i umirućeg vanzemaljca. U tom trenutku u kuću upadaju i vladini agenti.

E.T. i Elliott na biciklu lete u šumu

Naučnici kuću pretvaraju u medicinsku ustanovu, stavljajući u karantin Elliota i E.T.-ja. Veza između E.T.-ja i Elliotta nestaje kad E.T. odjednom umire. Elliott ostaje sam s nepomičnim vanzemaljcem, ali primjećuje kako se ovaj vraća u život. E.T. se budi i kaže mu kako se ljudi vraćaju. Elliott i Michael ukradu auto u koje je stavljen E.T. i počinje potjera. Odjednom, suočivši se sa slijepom ulicom, uspijevaju pobjeći pomoću E.T.-jeve telekinetičke sposobnosti, dignuvši se u vazduh prema šumi. E.T. stoji pokraj svemirskog broda, uzbuđen što se vraća kući. Pojavljuju se Mary, Gertie i Keys, vladin agent. E.T. se oprašta s Michaelom i Gertie i, prije ulaska, kaže Elliottu: “Biću ovdje”, pokazujući svojim užarenim prstom Elliottovo srce.

Produkcija

Nakon što su mu se u šezdesetih razveli roditelji, Spielberg je ispunio prazninu s izmišljenim vanzemaljcem koji dolazi u njegov život. Spielberg je rekao, “E.T. je bio prijatelj koji može biti brat kojeg nikad nisam imao i otac za kojeg nisam imao osjećaj da ga više imam.” Dok je snimao film iz serije o Indiani Jonesu, Otimači izgubljenog kovčega, Spielbergu je bilo dosadno, a pojavile su mu se slike djetinjstva kad je takođe osjećao sličnu usamljenost. Rekao je scenaristkinji Melissi Mathison o projektu koji je planirao s Johnom Saylesom, nazvanim Night Skies, o zlobnom vanzemaljcu koji teroriše porodicu. Spielberg i Mathison razvili su drugu priču iz propalog projekta, ovaj put s Buddyjem, jedinim prijateljskim vanzemaljcem, i njegovom vezom s autističnim djetetom. Buddyjevo slijetanje na Zemlju u zadnjoj sceni scenarija postalo je sjeme priče o E.T.-ju. Mathison je napisao prvu verziju scenarija u osam nedjelja nazvanu E.T. and Me, koju je Spielberg smatrao savršenom. Columbia Pictures, koji je producirao Night Skies, počeo je raspravu sa Spielbergom. Studio je odbio projekt, nazvavši ga “slabašnim filmom Walta Disneyja, pa je Spielberg otišao Sidu Sheinbergu, predsjedniku studija MCA.

Carlo Rambaldi, koji je dizajnirao vanzemaljce za Spielbergove Bliske susrete treće vrste, ponovo je angažovan da dizajnira izgled E.T.-ja. Inspirisan svojom slikom, Woman of Delta, Rambaldi je kreaturi dao rastezljiv vrat. Lice je bilo inspirisano likovima Carla Sandburga, Alberta Einsteina i Ernesta Hemingwaya. Producentkinja Kathleen Kennedy posjetila je institut za oči Jules Stein, kako bi pronašla stvarne i staklene očne jabučice. Angažovala je naučnike s instituta da kreiraju oči za E.T.-ja, koje je smatrala neobično važnim u privlačenju publike. Stvorene su četiri glave za snimanje, jedna za klasični izraz lica, a ostale za druge izraze lica. Dvojica patuljaka i jedan dječak rođen bez nogu nosili su kostim, zavisno o tome što se snima. Caprice Roth, profesionalna mimičarka, stvorila je E.T.-ove ruke. Konačni lik je stvoren u tri mjeseca, za 1,5 milion dolara. Spielberg ga je proglasio “nečim što bi samo majka mogla voljeti”. Korporacija Mars smatrala je E.T.-ja tako ružnim da su odbili dati svoje bombone M&M za potrebe filma, misleći kako će E.T. preplašiti djecu. Ovo je dalo priliku Hersheyju da upotrijebi svoje bombone, Reese's Pieces.

Henry Thomas kao Elliott, Drew Barrymore kao Gertie i Robert MacNaughton kao Michael

Film se počeo snimati u septembru 1981. Kako bi produkcija ostala tajna, projekt je sniman pod nazivom A Boy's Life, budući da Spielberg nije htio da iko zna radnju kako bi je mogao plagirati. Glumci su morali čitati scenario iza zatvorenih vrata, a svi na setu su morali nositi identifikacione kartice. Film je sniman dva mjeseca, u Northridgeu, Los Angelesu, Kaliforniji, u listopadnoj šumi pokraj Crescent Cityja, u srednjoj školi i u Laird International Studios u Culver Cityju. Spielberg je većinom snimao hronološki kako bi izvukao emocije od glumaca. U sceni u kojoj Michael prvi put srijeće vanzemaljca, pada unatraške i sruši police iza sebe. Snimanje po hronološkom redu pružilo je mladim glumcima emocionalno iskustvo da su se sve više povezivali s likom E.T.-ja, što je dalo scenama u bolnici dimenziju saosjećanja.

John Williams, dugogodišnji Spielbergov saradnik, komponovao je muziku za film. Williams je svoj rad na ovom filmu opisao kao izazov u stvaranju muzike koja mora pobuditi saosjećanje za jedno čudno biće kao što je E.T. Kao i u njihovim pređašnjim saradnjama, Spielbergu su se svidjele sve teme pa ih je i uvrstio u soundtrack. Spielbergu se toliko svidjela muzika iz posljednje potjere da je montirao sekvencu kako bi odgovarala muzici.

Teme

Film je odraz Spielbergova djetinjstva. Reditelj je dodao razne reference u scenario, kao što je ona kad Mary čita Gertie Petra Pana, jednu od njegovih najdražih priča za laku noć, ili onu kad Elliott drži termometar pokraj sijalice kako bi povećao temperaturu, budući da je njegova sasvim normalna. Koncept je nastao iz osjećaja usamljenosti nakon što je njegov otac napustio njegovu majku, a uloga E.T.-ja u porodici je bila objekt raznih diskusija: Drew Barrymore opisala je vanzemaljca kao anđela čuvara koji je došao naučiti djecu vrijednostima ljubavi i dobrote. Film takođe govori o odrastanju. Michaelovo zadirkivanje Elliotta je preneseni prikaz toga kako je Spielberg zadirkivao svoje mlađe sestre, a Michaelovo preobraženje iz mučitelja u zaštitnika odnosi se na to kako je on morao paziti na sestre nakon što ih je napustio otac.

Mnogi gledaoci našli su paralele sa životom Isusa Hrista, uključujući profesora engleskog, Al Millara. Millar je objavio brošuru E.T. – You're More Than A Movie Star, u kojoj je usporedio E.T.-jevo užareno srce s nekim prikazima Hrista, kao i sposobnost izlječenja, njegov bijeg pred vlastima, smrt i uskrsnuće prije uzlaska na nebo. Universal Pictures je ušao na hrišćansko tržište s posterom nalik na Michelangelovo Stvaranje Adama, s logom “Mir”. Za razliku od toga, televizijski propovjednik Jimmy Swaggart nazvao je E.T.-ja “zvijer iz pakla”, te optužio Spielberga da je “Satanin agent”.

Spielberg je priznao da je ova scena podstakla rasprave o tome je li film religijska parabola

Spielberg je odgovorio kako nije htio napraviti religijsku parabolu, rekavši u šali: “Da sam ikad otišao svojoj majci i rekao ‘Mama, snimio sam film kao hrišćansku parabolu’, što mislite što bi rekla? Ona ima košer restoran u Los Angelesu.” Ipak, jedna od tema filma, kao što je rekla i producentkinja Kathleen Kennedy, je tolerancija, koja će postati glavna tema Spielbergovih budućih filmova kao što su Schindlerova lista i München. Peter Coyote dodao je kako dio popularnosti filma leži u tome da govori o nekome koji dobronamjerno dočekuje stranca i štiti ga u većinom zlonamjernom svijetu.

Zarada, kritike i nagrade

Film je pretpremijerno prikazan u Houstonu, Teksas, gdje mu je publika dala odlične ocjene. Premijeru je doživio na završnoj večeri festivala u Cannesu 1982., prije nego što je izdat u SAD-u, 11. juna 1982. U prvoj nedjelji prikazivanja zaradio je 11 miliona dolara. Film je ostao na prvom mjestu još šest nedjelja, te je ostao na prva dva mjesta sve do januara 1983., zaradivši 352 miliona dolara u Americi do kraja prikazivanja u bioskopima, 3. juna 1983. Spielberg je zarađivao 500 000 dolara svaki dan na osnovi svojih dionica. Kompanija Hershey povećala je zaradu za 65 posto zbog pojave bombona Reese's Pieces u filmu. Film je ponovno izdat 19. jula 1985. te je zaradio 40 miliona dolara u Americi. Objavljen je na VHS-u i laserskom disku 27. oktobra 1988. Još dok se film prikazivao u bioskopima, u julu 1982., Spielberg i Mathison su napisali scenario za nastavak filma, nazvan E.T.: Nocturnal Fears. Prikazivao bi kako su Elliotta i njegove prijatelje oteli zlonamjerni vanzemaljci i njihov pokušaj da stupe u vezu s E.T.-jem kako bi ih spasio. Spielberg se tome usprotivio, rekavši kako “ne bi htio učiniti ništa što bi originalu oduzelo njegovu nevinost.”

Kritičari su film proglasili klasikom. Roger Ebert je napisao, “Ovo nije jednostavno dobar film. To je jedan od onih filmova koji nam otklanjaju oprez i osvajaju naša srca.” Michael Sragow iz Rolling Stonea je nazvao Spielberga “svemirskim Jeanom Renoirom… prvi put je stavio svoje zavidne tehničke vještine u službu svojih najdubljih osjećanja.” Leonard Maltin proglasio ga je filmom godine. Arsen Oremović dao je filmu 4 od 4 ‘kritičarska prsta’: “Redatelj strojeva, a ne ljudi – tako su neki kritičari opisivali Stevena Spielberga potkraj sedamdesetih i u početku osamdesetih godina, kada su nastajali njegovi veliki hitovi “Bliski susreti treće vrste“, “Ralje“, “Otimači izgubljenog kovčega” i “E.T.”. Međutim, da su zastupnici te teorije bili u pravu, bi li ijedan od tih filmova djelovao danas jednako svježe kao u doba njihova nastanka? Ne bi li se njihov život istopio onog trenutka kada bi zastarjeli Spielbergovi specijalni efekti i strojevi, kao što je vrijeme nagrizlo nekada nedostižan sjaj “Ratova zvijezda”?

George F. Will bio je jedan od rijetkih koji su napisali negativnu recenziju, napisavši kako film širi rušilačke predstavke o djetinjstvu i nauci. Bilo je optužbi da je film plagiran iz scenarija za film iz 1967., The Alien, indijskog reditelja Satyajita Raya. Ray je izjavio: “E.T. ne bi bio moguć da moj scenario za The Alien nije bio dostupan u SAD-u u kopiranim primjercima.” Spielberg je odbacio ovakve tvrdnje, rekavši, “Bio sam dijete u srednjoj školi kad je scenario kružio Hollywoodom.” E.T. ima 99 posto pozitivnih recenzija na filmskom portalu Rotten Tomatoes, te 94 posto na Metacriticu. Kritičari nisu bili jedini koji su bili oduševljeni; predsjednik Ronald Reagan i prva dama Nancy Reagan bili su dirnuti nakon što su pogledali film u Bijeloj kući, 27. jula 1982. 17. septembra, tokom prikazivanja filma u zgradi Ujedinjenih naroda, Spielberg je primio UN-ovu medalju za mir. Princeza Diana bila je u suzama nakon što je pogledala film.

Film je bio nominovan za 9 Oscara, a osvojio je četiri: za muziku, zvuk, montažu zvučnih efekata i vizuelne efekte. Bio je nominovan za najbolji film, režiju, scenario, snimak i montažu. Richard Attenborough osvojio je Oscara za najbolji film te godine (Gandhi), ali je rekao, “Bio sam siguran ne samo da će E.T. pobijediti, nego da bi trebao pobijediti. Inventivan je, snažan i čudesan. Ja snimam više zemaljskije filmove.” Na dodjeli Zlatnih globusa, film je osvojio nagradu za najbolju dramu te je bio nominovan za režiju, scenario i najboljeg novog glumca (Henry Thomas). Udruženje kritičara Los Angelesa dodijelila je filmu nagradu za najbolji film, režiju i nagradu “Nova generacija”, za Melissu Mathison. Kompozitor John Williams osvojio je Grammy, nagradu BAFTA i Zlatni globus za muziku. Film je osvojio nagrade Saturn za najbolji SF film, najbolju priču,najbolje izdanje DVD filmskog klasika, specijalne efekte, muziku i najbolji poster, dok su Henry Thomas, Robert McNaughton i Drew Barrymore osvojili nagradu za najbolje mlade glumce. E.T. je bio popularan i izvan Amerike; osvojio je nagradu za najbolji strani film na festivalu Blue Ribbon u Japanu, nagradu filmskih pisaca u Španiji, nagradu Cesar u Francuskoj i nagradu David di Donatello u Italiji.

Američki filmski institut stavio je E.T. na 25. mjesto najboljih filmova svih vremena, na 44. najpotresnijih, 6. najinspirativnijih, i na 14. mjesto za muziku. Citat “E.T. phone home”, izabran je kao 15. najbolji među 100 najboljih filmskih citata u zadnjih 100 godina u izboru Instituta.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *