Ivan Supek – Biografija

Akademik Ivan Supek (Zagreb, 8. april 1915. – Zagreb, 5. mart 2007.), hrvatski fizičar, filozof, pisac, borac za mir i humanista. Doktorirao je u Leipzigu pod vodstvom fizičara i nobelovca Wernera Heisenberga, s kojim je do 1943. radio na kvantnoj teoriji polja. Radom na zagrebačkom univerzitetu od 1946. podiže fiziku na evropski nivo, a 1950. vodi gradnju Instituta Ruđer Bošković kojem postaje prvi predsjednik.

Biografija

Ivan Supek se rodio se u Zagrebu od oca Rudolfa i majke Marije, rođene Šips. Nakon mature 1934. godine upisuje studije matematike, fizike i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te nastavlja studije u Beču, Parizu, Zurichu i Leipzigu. 1940. godine doktorira fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom fizičara Wernera Heisenberga, s kojim nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja do 1943. godine. Kasnije se bavio istraživanjem teorije metala na niskim temperaturama te je poznat po otkriću diferencijalne jednačine za električnu vodljivost materijala na tim temperaturama.

1941. u Njemačkoj je uhapšen od Gestapa, ali ga spasava Heisenberg pod izgovorom da mu treba asistent bez kojeg ne može provoditi daljnja istraživanja. Kao dosljedan antifašista pridružuje se narodnooslobodilačkom pokretu i u avgustu 1943. odlazi na oslobođenu teritoriju gdje radi u Prosvjetnom odjeljenju ZAVNOH-a.

1944. – u Topuskom, na kongresu kulturnih radnika, održao je zapaženi govor o nauci, na kojem je uputio prvi javni apel protiv upotrebe nuklearnog oružja a za stvaranje svjetske zajednice slobodnih i razoružanih naroda. Nakon toga prekida s Partijom.

1946. – postaje profesor teorijske fizike na Sveučilištu u Zagrebu, gdje vodi grupu studenata koji fiziku u Zagrebu podižu na evropski nivo.

1948. – postaje dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti).

1950. – vodi gradnju Instituta Ruđer Bošković i postaje njegov prvi direktor. 1958. isključen je iz Instituta zbog protivljenja planovima jugoslovenske Federalne Komisije za Nuklearnu energiju za izradu atomske bombe (predsjednik te komisije je bio Aleksandar Ranković).

1960. – osniva Institut za filozofiju znanosti i mira kao odjel JAZU. Institut je bio sjedište jugoslovenske konferencije svjetske organizacije protiv nuklearnog naoružanja Pugwash, među čijim je osnivačima, i organizacije Svijet bez bombe, čiji je takođe saosnivač i predsjednik.

1961. – postaje redovni član tada Odjeljenja za matematičke, fizičke i tehničke nauke JAZU, danas Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU.

1966. – inicira izdavanje tromjesečnika Encyclopedia moderna.

1969. – postao je rektorom Sveučilišta u Zagrebu.

1970. – inicira osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku (IUC).

1971. – Za vrijeme Hrvatskog proljeća na listi je nepoželjnih javnih osoba te je nakon konferencije u Karađorđevu, kada nije prihvatio zaključke CK SKJ, prisilno isključen iz javnog života na 18 godina.

1976. – potpisuje Dubrovnik-Philadephia deklaraciju. Uz Supeka deklaraciju potpisuju i Ava i Linus Pauling, Philip Noel-Baker, Sophia Wadai te Aurelio Peccei.

Bio je kritičar procesa globalizacije i zagovornik teze o socijalnoj jednakosti te je u doba prisilne ćutnje u domovini održavao predavanja na mnogim svjetskim univerzitetima (američkim, britanskim, njemačkim i francuskim).

Bio je predsjednik HAZU od 1991. do 1997. godine.

Umro je u svom stanu u Zagrebu 5. marta 2007. nakon duge bolesti.

U spomen na Ivana Supeka, gimnazija u Zagrebu nosi njegovo ime kao X. Gimnazija “Ivan Supek” te svake godine od 5. marta do kraja mjeseca aprila održava proslavu Dani Ivana Supeka.

Književnost

Supek je autor brojnih romana i drama s filozofskim, političkim i naučno-fantastičnim temama. Njegov roman Proces stoljeća priča je o procesu protiv poznatog američkog fizičara Roberta Oppenheimera. Popis njegovih radova može se pronaći na njegovoj stranici pri HAZU.

Djela
Drame
  • “Pusta, zatrovana zemlja: drama u 2 čina” (1945.)
  • “U kasarni: drama u dva čina” (1963.)
  • “Mirakul” (1971.)
  • “Biskup i ban”
  • “Na atomskom otoku”
  • “Piramida”
Komedije
  • “Lutrija Imperatora Augustusa: komedija u tri čina” (1962.)
  • “Gabrijel: komedija u dva čina” (1962.)
  • “Vrag je tiho naglas : vražja komedija u pet čina s prologom i epilogom” (1968.)
Igra
  • “Tais: igra u 4 čina” (1945.)
Romani
  • “Dvoje između ratnih linija” (1959.)
  • “Proces stoljeća” (1963., 2003.)
  • “U prvom licu” (1965.)
  • “Heretik” (1968., 1974, 1996.)
  • “Spoznaja” (1971.)
  • “Extraordinarius” (1974., 1996.)
  • “Krunski svjedok protiv Hebranga” (Chicago 1983., 2. izd. “Krunski svjedok u Hebrangovu slučaju”, Zagreb 1990., 3. prerađeno izd. “U opasnoj sjeni”, Zagreb 2002.)
  • “Otkriće u izgubljenom vremenu” (1987., 2000., 2002.)
  • “Hrvatska tetralogija” (1995.)
Knjige, udžbenici
  • “Svijet atoma” (1941.)
  • “Od antičke filozofije do moderne nauke o atomima” (1946.)
  • “Teorijska fizika i struktura materije” (1949., 1951., 1960, 1974., 1988., 1992.)
  • “Superbomba i kriza savjesti” (1962.)
  • “Nauka, filozofija, umjetnost” (1964.)
  • “Moderna fizika i struktura materije” (1965.)
  • “Nova fizika” (1965.)
  • “Posljednja revolucija” (1965.)
  • “Sve počinje iznova” (1970.)
  • “Opstati usprkos” (1971.)
  • “Teorija spoznaje” (1974.)
  • “Kvantna teorija: fizika i filozofija” (1976.)
  • “Filozofija, znanost, humanizam” (1979., 1991., 1995.)
  • “Povijest fizike” (1980., 1990., 2004.)
  • “Krivovjernik na ljevici” (Bristol 1980., Zagreb 1992.)
  • “Znanost i etika” (1985., 1996.)
  • “Heisenbergov obrat u shvaćanju svijeta” (1986.)
  • “Ruđer Bošković : vizionar u prijelomima filozofije, znanosti i društva” (1989., 2005.)
  • “Buna Janusa Pannoniusa” (1992.)
  • “Počela fizike: uvod u teorijsku fiziku” (1994.)
  • “Epr – efekt” (1995.)
  • “Povijesne meditacije” (1996.)
  • “Promašaji i nade” (1997.)
  • “Amalgami” (1998.)
  • “Na prekretnici milenija” (2001.)
  • “Religija i filozofija” (2003.)
  • “Refleksije o znanosti i politici” (2005.)
  • “Haaški protokoli” (2005.)
  • “Tragom duha kroz divljinu” (2006.)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *