Thomas Hobbes – ”Čovjek je čovjeku vuk”

Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. april 1588. – Hardwick Hall, Derbyshire, 4. decembar 1679.), engleski filozof.

Bio je filozof koji je tvorac teorije društvenog ugovora. Njegovo najpoznatije djelo je “Levijatan” (Leviathan). U tom djelu on iznosi doktrinu modernih prirodnih prava. On je tvrdio da je prirodno stanje “rat svih protiv svih” i koristio je izreku “čovjek je čovjeku vuk”.

Hobbes ostaje stalno bitan, njegova strogo minimalna metafizika (materijalizam) i etika (vrsta egoizma), i njegova netrepeljivost prema teoriji koje se ne suočava neposredno s osnovnim istinama, čine ga stalnim uzorom za skeptične i pragmatične filozofe.

Postanak države

U svom dugom životnom vijeku Hobbes je bio svjedok svih onih burnih istorijskih događaja koji su potresali Englesku sredinom 17. vijeka. Upravo zato u središtu njegovog interesa i jesu problemi čovjeka i društva. Nasuprot srednjovjekovnim teološkim shvatanjima Hobbes daje objašnjenje koje proizlazi od čovjekove nagonske, ali i razumne prirode. Država nije božanska tvorevina, nego rezultat društvenog ugovora. Tezom o nepovredivosti apsolutne vlasti suverena Hobbes izražava interese i potrebe onog dijela engleske buržoazije koji u tom razdoblju istorije treba jaku državnu vlast.

Svojim tjelesnim i duhovnim sposobnostima ljudi su približno jednaki, te niko ne može računati na kakvu trajnu prednost. Stoga ako u prirodnom stanju dva čovjeka žele istu stvar, oni se u svom nagonu za samoodržanjem nužno sukobljavaju. Iz straha svako onda nastoji preduhitriti druge i ima prirodno pravo na to. Dok nema zajedničke vlasti i zakona, ljudi se nalaze u ratu svaki protiv svakoga. Posljedica toga jeste nedostatak svake preduzetnosti i radinosti, te je život bijedan, surov, kratak. Strah od smrti čini ljude sklonim miru i spremnima da se odreknu svog prirodnog prava na sve, uz uslov da to isto učine i drugi i da svoju vlast prenesu na pojedinca ili grupu ljudi. Društvenim ugovorom savladavaju tako ljudi nedostatke prirodnog stanja. Država je mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu ličnost.

Racionalna spoznaja

Početno empirističko gledište Hobbes je, u skladu s matematičkim duhom nauke onog vremena, racionalistički dopunio. Filozofiju je zato odredio kao racionalnu spoznaju posljedica i uzroka – i obrnuto: uzroka i posljedica. Racionalna mu spoznaja znači računanje: zbrajanje i oduzimanje. Predmet filozofije je svako tijelo, država i čovjek.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *