Adam Smith – Biografija

Adam Smith (16.06.1723. – 17.07. 1790.), škotski ekonomist i filozof. Njegovo kapitalno djelo Bogatstvo naroda predstavlja prvi pokušaj da se naučnom metodom istraži razvitak industrije i trgovine u Evropi. Isto djelo se takođe smatra ideološkim temeljem modernog kapitalizma i slobodne trgovine. Zahvaljujući Smithu ekonomija je postala akademskom disciplinom.

Život

Smith je rođen u malom škotskom selu Kirkaldi. Otac Adam bio je carinski kontrolor, a majka Margareta kćerka lokalnog zemljoposjednika. Budući da je otac Adam umro par mjeseci prije njegovog rođenja, malog Adama podizala je samohrana majka sve dok se nije upisao na Univerzitet u Glazgovu sa 14 godina, kako je to bilo uobičajeno, i zadržao se tri godine, do 1740. godine. Tu je učio latinski i grčki jezik, matematiku i moralnu filozofiju. Zatim je prešao na Oksford, gdje je proveo šest godina čitajući i učeći iz raznih disciplina. U Škotsku se vratio sa enciklopedijskim znanjem iz evropske literature i trajnim prezirom prema engleskom školstvu.

Po povratku u Škotsku, pokušao je da se zaposli kao tutor mladog lorda, što je tada bilo uobičajeno i dobro plaćeno zanimanje, ali nije uspio. Potom je održao niz zapaženih javnih predavanja, što mu je donijelo profesuru na Univerzitetu u Glazgovu iz logike (1751) i moralne filozofije (1752). Predavao je i teologiju, pravo i političku ekonomiju. 1759. objavio je Teoriju moralnih osjećanja, djelo iz etike koje je popravljao sve do smrti.

Napustio je univerzitet 1764. godine da bi ipak podučavao mladog vojvodu od Buccleuch-a. Sa njim je proveo dvije godine putujući po Evropi, a najviše po Francuskoj. Tada se Smith upoznao sa tamošnjim intelektualnim veličinama kao što su Helvecijus, Tirgo, Volter, d'Alamber, Fransoa Kene i drugi.

Od tako zarađenog novca živio je sljedećih deset godina u Kirkaldiju i pisao svoje glavno djelo Bogatstvo naroda (Istraživanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda), koje je objavljeno 1776. godine. Sljedeće dvije godine proveo je u Londonu, družeći se sa Gibonom, Berkom, doktorom Džonsonom i drugima. 1778. postavljen je za šefa škotske carine, što je tada bio ugodan posao. Umro je 1790. godine u Edinburgu, gdje je i sahranjen.

Smith je bio miran i povučen čovjek, a ipak je imao puno prijatelja, među kojima je vjerovatno najbolji bio filozof Dejvid Hjum. Bio je dobar govornik. Nije se ženio, pa je dugo živio sa majkom, koja je doživjela duboku starost. Tek se po Smithovoj smrti ustanovilo se da je cijelog života davao velike i tajne dobrotvorne priloge.

Ideje

Inquiry into the nature and causes of the wealth of nations, 1922

Osnovna Smithova ideja, koja ga je učinila slavnim, jeste da rad pojedinca u racionalnom vlastitom interesu u slobodnoj ekonomiji vodi povećanju blagostanja svih. Ta ideja predstavlja temelj tržišne privrede, odnosno pokazuje kako naizgled haotičan tržišni sistem posjeduje unutrašnju logiku i pokorava se regulaciji tzv. nevidljive ruke tržišta. Da bi neko zaradio novac u sopstvenom interesu, on mora da na konkurentskom tržištu pruži drugima nešto što oni cijene i smatraju odgovarajućom protivvrijednošću, čime i nesvjesno i nevoljno potpomaže njihove interese. Kako je Smith rekao: “Ne očekujemo mi večeru od dobrodušnosti mesara, pivara i pekara, već od njihovog čuvanja vlastitog interesa“. Znači, ukoliko se poštuju tuđi život, imovina, ugovori na osnovu kojih ljudi trguju dobrima, obezbijeđen je osnovni način usklađivanja različitih interesa – tržište. Polazeći od svog interesa, pojedinci će sami znati šta se može prodati i to će proizvoditi, te stoga nema potrebe da se bilo ko sa strane miješa u tržišnu razmjenu i određuje pojedincima šta da proizvode, u kojim količinama i po kojim cijenama.

U skladu s tim, Smith je bio uvjerljivi zagovornik slobodne trgovine kako unutar zemlje, tako i u međunarodnoj trgovini. Njegovo djelo predstavlja snažan napad na tada preovlađujući koncept merkantilizma, po kome je najvažnija stvar za jednu zemlju količina zlata u trezorima i po kome je država dužna da popravlja trgovinski bilans širokim intervencionizmom. A Smith je dokazivao da je slobodna trgovina između zemalja korisna za sve, tj. da ona povećava dohodak i jedne i druge zemlje.

Raširena je zabluda da Smith, kao pobornik tržišnog sistema, negira svaku ulogu države. Smith vjeruje da država može donijeti veliku korist ekonomskom životu ukoliko čini prave stvari, kao što su zaštita ugovora i patenata, državno obrazovanje za siromašne i infrastrukturni projekti (putevi, mostovi itd). Kako je rekao: “Malo toga je potrebno da se od najgoreg varvarizma stigne do najvišeg blagostanja osim mira, niskih poreza i valjanog dijeljenja pravde; sve ostalo donosi prirodan poredak stvari”.

Glavnog pokretača ekonomskog prosperiteta svake zemlje Smith je vidio u podjeli rada i njenom sve većem širenju. Podjela rada donosi sve veću specijalizaciju znanja i vještina radnika, sa kojom ide sve veća efikasnost proizvodnje.

Uticaj

Adam Smith se smatra ocem savremene ekonomske nauke i rodonačelnikom liberalne škole u ekonomskoj nauci. Mnoge od važnih ideja postojale su i prije Smitha, ali ih je on iskoristio na dobar način stvorivši sveobuhvatno i uvjerljivo djelo. Njegovo Bogatstvo naroda predstavlja osnovno djelo klasične političke ekonomije i pripada grupi knjiga sa najvećim uticajem u istoriji. Ta knjiga je izvršila prevrat u ekonomskim idejama s kraja 19. stoljeća, odbacujući merkantilizam, i intelektualno utemeljila savremeni kapitalistički ekonomski poredak. Tokom jednog dijela 20. stoljeća, u vrijeme širenja državnog intervencionizma i komunizma, Smithova slava bila je pomračena, ali je obnovljena tokom 1980-tih godina i kasnije, sa širenjem liberalnih ideja na zapadu i padom komunizma na istoku.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *