10.08.1793 – Otvoren muzej Louvre

Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja. Nalazi se u središtu Pariza, na obali rijeke Seine, u zdanju nekadašnje kraljevske palate. Središnje dvorište zgrade, u kojem se danas nalazi staklena piramida, leži na osi avenije Champs Élysées i time čini staro jezgro Pariza (Axe historique). Louvre je po broju posjetilaca 2017. godine bio drugi muzej u svijetu.

Istorija

Dvorac Louvre na slici braće Limbourgh iz 15. vijeka

Izgradnja palate Louvre je započela 1190., a dovršena je 1204. godine. Sljedećih vjekova je prerađivana i dograđivana. Urbanim razvojem grada utvrđenje je izgubilo fortifikacijsku ulogu i 1546. godine pretvoreno je isključivo u rezidencijalnu palatu francuskih kraljeva. Današnji arhitektonski kompleks koji sačinjava veliki zatvoreni četvorougao s produženim sjevernim i južnim traktom je započet za vrijeme Franje I. u stilu renesanse (arhitekt P. Lescot i kipar J. Goujon). U baroknoklasicističkom stilu gradnju nastavljaju J. Lemercier, L. Le Vau, a dovršava Claude Perrault. Izgrađen u obliku potkovice, Louvre je predstavljao najdužu zgradu u Evropi, koja se protezala duže od tri u nizu položena Eiffelova tornja.

Francuske skulpture u obnovljenom Richelieu krilu Louvrea.

U drugoj polovini 17. vijeka uređeni su enterijeri, djelimično sačuvani do danas (kao Apolonova galerija sa slikama Charlesa Le Bruna). God. 1682., Luj XIV., kralj Francuske, premjestio je dvor u Dvorac Versailles, pretvorivši Louvre u izložbeni prostor za kraljevsku umjetničku kolekciju, uglavnom antičkih skulptura. God. 1692., palatu su zauzele institucije Académie des Inscriptions et Belles Lettres i Académie Royale de Peinture et de Sculpture koje su 1699. god. održale prvi od mnogih u nizu izložbenih salona. Académie (preteča Francuske likovne akademije) se zadržala u ovim prostorima sljedećih stotinu godina. Dio kraljevske palate Louvrea je prvi put kao muzej otvoren javnosti 10. avgusta 1793., tokom Francuske revolucije izložbom 537 slika.

Zbog problema sa samom zgradom, muzej je bio zatvoren od 1796. do 1801. godine. Palata je proširena za vrijeme Napoleona I. i Napoleona III., a kolekcija je narasla na preko 20.000 primjeraka. Luj XVIII. i Karlo X. su nastavili širiti kolekciju s još 20.000 primjeraka, što je nastavljeno i tokom Treće Francuske Republike (1870.-1940.).

Pogled na ulazno dvorište Louvrea sa staklenom piramidom

U dvorištu je 1980-ih godina podignuta aluminijsko-staklena piramida američkog arhitekte kineskog porijekla I. Minga Peija, a izgradnju je naručio pokojni francuski predsjednik Francois Miterandt. Piramida je sačinjena od 673 staklene ploče i visoka je tačno 21,64 metara. Novi ulaz u muzej Louvre je postao gotovo isto toliko popularan kao i sam muzej. Od završetka „obrnute piramide” (La Pyramide Inversée) 1993. godine, do 2002., broj posjetitelaca muzeja je udvostručen.

Muzej

Ovaj muzej sadrži jednu od najbogatijih umjetničkih zbirki na svijetu. U njemu se nalazi više od 38.000 umetničkih djela izloženih na 72.735 m², a procjenjuje se da bi posjetiocima trebalo oko pet nedjelja da na odgovarajući način pregledaju sva djela. Vrlo bogate muzejske kolekcije podijeljene su na 8 odjeljaka: egipatski, bliskoistočni, grčki, etrurščanski i rimski antikviteti, te islamska umjetnost, slike, skulpture, predmeti primijenjenih umjetnosti, grafike i crteži. S preko 8 miliona posjetilaca, Louvre je najposjećeniji muzej na svijetu.

U njemu se nalazi i zbirka umjetničkih predmeta i stilskog pokućstva, te neprocjenjiva galerija slika svih evropskih naroda i umjetničkih razdoblja do kraja 19. vijeka. Najpoznatije umjetničko djelo izloženo u Louvreu je Da Vincijeva slika Mona Lisa.

Panoramski pogled na Louvre iz 1908.

Hronološka galerija odabranih djela

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *