Johannes Vermeer – Biografija

Johannes Vermeer van Delft ili Jan Vermeer ili Johannes van der Meer (Delft, kršten 31. oktobar 1632. – Delft, 15. decembar 1675.) smatra se jednim od najboljih holandskih slikara koji se specijalizovao za enterijere domaćinske atmosfere običnog građanskog života. Cijela jedna epoha 17. st. u Holandiji ostala je vjerno prikazana u njegovim slikama.

Biografija

Pogled na Delft, ulje na platnu, 1660.-1661., Mauritshuis, Den Haag.

Jako je malo toga poznato o Vermeerovom životu, jedini izvor informacija su neki registri, poneki službeni dokument i komentari drugih umjetnika.

Njegov otac Reynier Vermeer je bio tkač i trgovac umjetninama te je zaslužan za sinovljevo umjetničko obrazovanje. Nije poznato gdje je Vermeer učio slikarstvo ni ko mu je bio učitelj, pretpostavlja se da je to bio Carel Fabritius (1622. – 1654.) ili Leonaert Bramer (1596 – 1674). Nakon očeve smrti on nasljeđuje njegov posao. Vermeer, inače protestant, ženi se 1653. katolkinjom Catherinom Bolmes, preobraćuje se na katoličanstvo i ostvaruje brojnu porodicu od čak četrnaestero djece.

Djevojka s čašom vina, ulje na platnu, 1660.

Skoro cijeli život je proveo u gradu Delftu gdje je bio član slikarskog ceha Sv. Luke. Vermeer je bio umjereno uspješan provincijalni slikar u svoje vrijeme i izgleda da se nikada nije obogatio za života; vjerovatno zato što je slikao relativno malo djela ostavivši svoju ženu i djecu u dugovima nakon svoje smrti. Zbog ekonomskih teškoća nastalih Francusko-Holandskim ratom 1672. g., seli se u Mechelen gdje je sa 43 godine umro. Njegova porodica je bila primorana prodati mnoge njegove slike koje je namijenio najvoljenijima.

Doslovno zaboravljen skoro dvije stotine godina, 1866. kritičar umjetnosti Thoré Bürger objavljuje esej pripisavši mu 66 slika (tek 35 danas su sa sigurnošću potvrđene kao njegove). Od tada, Vermeerova slava raste i priznat je kao jedan od najvećih holandskih slikara tzv “Zlatnog vijeka”.

Djevojka s bisernom minđušom, znana i kao “Mona Lisa sjevera”, Mauritshuis, Den Haag.
Način rada i motivi

Mljekarka, ulje na platnu, 1658.1660.

Vermeer je slikao prozirnim bojama nanoseći boju na platno u mnogim slojevima, tehnika koja se naziva pointillé. Neki čak pretpostavljaju da je u svom minucioznom prepisivanju stvarnosti koristio i cameru obscuru. Neki svjetlosni i perspektivni efekti su se mogli dobiti samo upotrebom određenih leća.

Nijedan umjetnik 17. st. nije, poput njega, tako lakomo i slobodno koristio najskuplji pigment tog vremena – lapis lazuli, prirodni ultramarin. Koristio ju je i u predmetima koji nisu nužno morali biti plavi, kao ženske suknje ili traka na glavi Djevojke s bisernom minđušom, pa čak i podslikavanje sjenki kao na njegovoj Muzičkoj lekciji i Čaši vina. Preko sjenki tamnog ultramarina znao je slagati slojeve toplih boja crvene i okera koje su se reflektovale na zidovima stvarajući utisak da su ugrijani toplim svjetlom. To je vjerojatno inspirisano Leonardovim zapažanjima da je površina svakog predmeta obojena bojom predmeta koji se reflektuje na njoj. Što bi značilo da predmet nije nikada obojen samo jednom, njegovom izvornom bojom.

Oficir i nasmijana djevojka, 1657.-59.

Vermeer je uglavnom slikao scene domaćinskih enterijera, to su genre djela i portreti s izuzetkom dvije veličanstvene panorame Delfta.

Likovi njegovih slika pružaju presjek društvenih odnosa u Holandiji tog doba. Od obične mljekarke, do luksuznih i taštih zvaničnika i trgovaca u svojim ugodnim kućama. Suptilne vjerske i naučne konotacije se mogu pronaći u mnogim njegovim djelima.

Na njega su, direktno ili posredno, uticala djela umjetnika kao što su: Holanđani Carel Fabritius, Leonaert Bramer, Dirck van Baburen i Italijan Caravaggio.

Djela

Malena ulica, 1659.-60., ulje na platnu, Rijksmuseum, Amsterdam.

Samo su tri njegove slike datirane: The Procuress (1656., Dresden, Gemäldegalerie), Astronom (1668., Paris, Louvre), i Geograf (1669., Frankfurt, Städelsches).

Neke od njegovih slika, kao Alegorija vjere (oko 1670., New York, Metropolitan muzej) i Pismo (oko 1670., Amsterdam, Rijksmuseum) se zbog manira slikanja smatraju njegovim kasnim djelima.

Galerija priznatih slika (hronološki)

Sve priznate slike po kronološkom redu:

  1. Hrist u Marijinoj i Martinoj kući, 1654.-1655. – ulje na platnu, 160 x 142 cm, Državna Škotska galerija, Edinburgh.
  2. Diana i drugarice, 1655.-1656. – ulje na platnu, 98,5 x 105 cm, Mauritshuis, Den Haag
  3. Dobavljačica, 1656. – ulje na platnu, 143 x 130 cm, Gemäldegalerie Alte Meister, Dresden.
  4. Djevojka čita pismo pored otvorenog prozora, 1657. – ulje na platnu, 83 x 64,5 cm, Gemäldegalerie Alte Meister, Dresden.
  5. Zaspala djevojka, 1657. Metropolitan, New York.
  6. Mala ulica, 1657/58. Rijksmuseum, Amsterdam.
  7. Oficir s nasmijanom djevojkom, oko 1657. – ulje na platnu, 50,5 x 46 cm, Frick kolekcija, New York.
  8. Mljekarka, oko 1658. – ulje na platnu, 45,5 x 41 cm, Rijksmuseum, Amsterdam.
  9. Gospodin i djevojka koji piju, 1658.-1660. – ulje na platnu, 39,4 x 44,5 cm, Gemäldegalerie, Berlin.
  10. Djevojka s čašom vina, oko 1659. – ulje na platnu, Muzej Herzog Anton-Ulrich, Braunschweig.
  11. Pogled na Delft, 1659.-1660. – ulje na platnu, 98,5 x 117,5 cm, Mauritshuis, Den Haag.
  12. Prekinuta svirka, 1660.-1661. – ulje na platnu, 39,4 x 44,5 cm, Frick kolekcija, New York.
  13. Žena u plavom čita pismo, 1663.-1664. – ulje na platnu, 46,6 x 39,1 cm, Rijksmuseum, Amsterdam.
  14. Muzička lekcija ili Djevojka za virginalom s gospodinom, 1662/5. – ulje na platnu, 73,3 x 64,5 cm, Kraljičina galerija, London.
  15. Žena s lutnjom kod prozora (c. 1663) – Oil on canvas, 51,4 x 45,7 cm, Metropolitan Museum of Art, New York
  16. Žena s bisernom ogrlicom, 1662.-1664. – ulje na platnu, 55 x 45 cm, Gemäldegalerie, Berlin
  17. Žena s bokalom, 1660.-1662. – ulje na platnu, 45,7 x 40,6 cm, Metropolitan, New York.
  18. Žena s vagom, 1662.-1663. – ulje na platnu, 42,5 x 38 cm, Državna umjetnička galerija, Washington.
  19. Dama s pismom, 1665.-1666. – ulje na platnu, 45 x 40 cm, National Gallery of Art, Washington
  20. Djevojka s bisernom minđušom ili Djevojka s turbanom, Glava djevojke s turbanom, oko 1665. – ulje na platnu, 46,5 x 40 cm, Mauritshuis, Den Haag.
  21. Koncert, 1665.-1666. – ulje na platnu, 69 x 63 cm, ukradena u ožujku 1990. iz muzeja Isabelle Stewart Gardner u Bostonu.
  22. Portret djevojke (1666-1667) – ulje na platnu, 44,5 x 40 cm, Metropolitan Museum of Art, New York
  23. Alegorija slikarstva ili Umjentost slikarstva, 1666/67. – ulje na platnu , Kunsthistorisches Museum, Beč.
  24. Gospodarica i služavka, 1667/68. – ulje na platnu, Frick kolekcija, New York
  25. Djevojka s crvenim šeširom, 1668. – ulje na platnu, Državna galerija umjetnosti, Washington.
  26. Astronom, 1668. – ulje na platnu, Louvre, Pariz.
  27. Geograf, 1668/69. – ulje na platnu,Städelsches Kunstinstitut, Frankfurt.
  28. Krojač, 1669/70. – ulje na platnu ,Louvre, Pariz.
  29. Ljubavno pismo, 1669/70. – ulje na platnu, Rijksmuseum, Amsterdam.
  30. Dama sa služavkom piše pismo, 1670. – ulje na platnu, 71,1 x 58,4 cm, Državna galerija Irske, Dublin.
  31. Alegorija vjere, 1671/74. – ulje na platnu, Metropolitan, New York.
  32. Gitaristkinja, 1672. – ulje na platnu, Iveagh Bequest Kenwood House, London.
  33. Dama za virginalom, 1673/75. – ulje na platnu, Državna galerija, London.
  34. Dama za virginalom, 1673/75. – ulje na platnu, Državna galerija, London.
  35. Dama sjedi za virginalom, 1670. – ulje na platnu, Wynn Las Vegas.
Vermeer u drugim umjetnostima

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *