Klasika je uvijek u modi – Suton viktorijanskog svijeta

Po Hardijevom romanu su snimljena čak dva nijema filma, i brojne verzije kasnije (čak i u Indiji), a od svih je možda najpoznatija ona iz 1979. u režiji Romana Polanskog

“Tes od roda D’Erbervila” Tomasa Hadija, remek-djelo engleske književnosti XIX vijeka objavila je Laguna u znamenitoj ediciji Klasici svjetske književnosti i u prevodu Dubravke Srećković Divković.

Ispripovijedan na pozadini ruralnog društva koje polako umire, roman“Tes od roda D’Erbervila” bio je „bestseler“ Tomasa Hardija već u vrijeme kada je objavljen, 1891. godine, a sama Tes Derbifild ostaje njegova najupečatljivija i najtragičnija junakinja, jer se kroz njen lik prelama seksualni moral poznog viktorijanskog društva.

Priča o Tes Derbifild, djevojci iz sela Marlot, smještenog u plodnom Blekmurskom dolu, počinje saznanjem njenog oca da je u srodstvu s nekada moćnom, a sada ugašenom plemićkom porodicom D’Erbervil. Za nekog trezvenijeg, vjerovatno bi podatak o nekadašnjem aristokratskom sjaju ostao ono što u datom trenutku zapravo i jeste – sasvim beskorisno saznanje sa primjesom žala za prošlim vremenima. Za Džona Derbifilda, međutim, ovo iznenadno fiktivno uzdizanje, stvarnije je i važnije od konkretnog posla, od koga zavisi sedam dječjih duša za koje odgovornost na sebe preuzima Tes. Namjera im je da Tes pošalju staroj imućnoj gospođi D’Erbervil kako bi Tesu što bogatije udala. Ambicije Tesine majke bacaju Tesu u ruke spletkaroša Aleka D’Erbervila koji samo troši porodični novac na zabavu. On je lažljivac i manipulator, i koristi jadnu Tesu, koja se postiđena vraća roditeljima. Rodila je dječaka, ali on ne živi dugo. Sama ga krsti i sahranjuje, jer dijete nastalo u grijehu nema pravo na hrišćansku sahranu. Potom odlazi na farmu krava i postaje mljekarica. Na farmi susreće Ejndžela Klera, koji se zaljubljuje u nju. Tes je u početku rezervisana prema njemu, da bi na kraju pristala na Ejndželovo insistiranje na brak sa njim. Tes mu je prećutala za Aleka, silovanje i umrlo dijete, mada je htjela sve ispričati na dan vjenčanja, ali on nije htio da sluša sve dok se nijesu vjenčali. To ga je toliko potreslo da ne želi da joj oprosti, već odlazi u Brazil i napušta je na godinu dana. Jedini ko tada nudi pomoć Tes je Alek, ali on ima uslov da ona postane njegova ljubavnica. Ona za novac to i pristaje. Ali kada se Ejndžel vraća i poželi da nastavi zajednički život sa Tes, ona u očajanju ubija Aleka misleći da je to pravo rješenje. Međutim uskoro biva uhapšena i obješena.

Roman“Tes od roda D’Erbervila” smatra se najzrelijim i najboljim Hardijevim djelom, jednim od najboljih romana engleske književnosti. To je povijest jedne dobre, plemenite djevojke, koja posrće, rađa vanbračno dijete, da na kraju romana, poslije mnogo ljubavnih i ostalih životnih peripetija, postaje ubica i nad njom se vrši smrtna kazna. Ali, ko je tome kriv? Kako su se životne okolnosti preobratile na štetu ove mlade žene? Tomas Hardi kroz Tesin lik osuđuje društvo i okolinu koji su uzroci Tesinih nevolja, bez obzira što griješi, Tesa ostaje čista i nevina u očima čitatelja; ona je žrtva. Roman obiluje opisima prekrasne prirode, romantikom, lažima i spletkama, tugom i samoćom, ali i nadom. Jedan svijet je u rasulu, a budućnost ne čeka već se svi moraju – htjeli ili ne htjeli, snaći u onome što dolazi.

Roman “Tes od roda D’Erbervila”je prvi put trebao biti objavljen u nastavcima u listu “Grafik”, ali urednici su rukopis odbili zgražajući se nad prizorom zavođenja i vanbračnim odnosima. Hardi je ponudio rukopis još dvama časopisima, no oni su iz istih razloga odbili ponudu. Koliko god nam se danas takva reakcija može činiti čudnom, možemo je shvatiti ako se imaju na umu moralni kriterijumi viktorijanskog doba. Hardiju nije preostalo drugo nego da preradi kritička mjesta ako je želio da mu roman bude objavljen. Tako je “Tes od roda D’Erbervila” konačno objavljen u nastavcima u “pročišćenoj” verziji 1891. Reakcije kritike bile su različite, no bilo je još uvijek mnogo prigovora na navodni nemoral u romanu. Danas nam se čini gotovo nevjerovatnim, jer roman ni po čemu ne zagovara nemoral, već osuđuje surovost i nepravdu prema Tes.

Roman “Tes od roda D’Erbervila” je doživio brojne adaptacije u pozorištu, operi i na filmu. Prvo pozorišno izvođenje roman je imao 1897. godine na Brodveju, a u Engleskoj tek 1924. godine. Po romanu su snimljena čak dva nijema filma, početkom 20. vijeka, i brojne verzije kasnije (čak i u Indiji), a od svih je možda najpoznatija ona iz 1979. u režiji Romana Polanskog (Tes je igrala Nastasja Kinski), kao i iz 2008. kao mini serija od četiri nastavka u kojoj glumi Gema Arterton neiskvarenu i naivnu Tes. Engleski klasik Tomas Hardi (1840 – 1928) pripadnik je najfinije prozaističke plejade XIX vijeka u koju se ubrajaju Dikens, Tekeri, Džordž Eliot i sestre Bronte. Tomas Hardi bio je skromnog porijekla. Inspiraciju za likove nalazio je u svojoj okolini, koja je bila surova prema svima – propadale su cijele velikaške porodice, velika imanja su rascjepkana i prodavana ili iznajmljena, običaji su zamrli kao što su prihvaćeni strani uticaji. Svojim djelima najavljivao je kraj viktorijanskog doba, opisivao društvo onakvo kakvo je bilo bez uljepšavanja, te dolazio u sukobe sa svojim savremenicima.

“Tess”, 1979, Roman Polanski (Foto: Columbia Pictures/Photofest)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *