Završen naučni filozofski skup u organizaciji Matice Srpske – Društva članova u Crnoj Gori

Subverzivna tema koja filozofiju vraća u javni život

Antička i moderna filozofija ne mogu se čitati kroz iste naočare. Jer, radi se o dva različita teksta koji zahtijevaju različita čitanja, ali to ne znači nemogućnost dodira i uticaja – kaže dr Laušević

Naučni skup „Filozofija kao način življenja” u organizaciji Odjeljenja društvenih nauka Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori završen je juče. O temi su govorili prof. dr Milan Uzelac, prof. dr Bogoljub Šijaković, prof. dr Časlav Koprivica, prof. dr Drago Perović, doc. dr Dušan Krcunović, prof. dr Boris Brajović, dr Dragan Bojović, dr Dušan Ignjatović, prof. dr Drago Đurović, prof. dr Mikonja Knežević, prof. dr Savo Laušević, prof. dr Milanko Govedarica. Svi su pokušali, pojednostavljeno rečeno, da pokažu da savremena filozofska misao nije imuna na pitanja savremenog života, etičke i druge probleme s kojima se savremeni čovjek suočava i manje ili više uspješno nosi. Ujedno, da se izvori i paralele pronalaze u antičkoj filozofiji, podjednako kao i u filozofskoj misli 20. vijeka.

Jučerašnju završnu sesiju u knjižari Matice srpske, koju je vodio dr Krcunović, izlaganjem na temu „Filozofija i ne-filozofija: likovi filozofskog” počeo je dr Laušević. Da li je moguć dodir života i filozofije u savremenom životu, i da li je moguće produžiti genezu ideje filozofije kao načina i-ili umijeća življenja začete u antičkoj Grčkoj, bilo je u centru izlaganja. Filozofija, kaže, ima mnoge likove, ali je svaki teorijski i djelatni oblik saznanja, mišljenja i smisla, i zato je ona najviša svijest o epohi. No, dr Laušević upozorava i da nijesmo sačuvali grčki ideal filozofije.

– Preuzeli smo teorijske pojmove, sisteme i znanja, a bez onog čemu su ti teorijski sistemi služili i na što su bili usmjereni. Antička i moderna filozofija ne mogu se čitati kroz iste naočare. Jer, radi se o dva različita teksta koji zahtijevaju različita čitanja, ali to ne znači nemogućnost dodira i uticaja. Razlog tome je što je antika bila u znaku usmenosti, što se odrazilo ne samo na filozofiju, već i književnost, što se očituje i u pisanju. U antici, napisano je bilo provjereno u govoru, razgovoru, a u modernom vremenu ta usmenost je potisnuta – rekao je dr Laušević, između ostalog, dodajući da filozofija danas ima oblik traktata.

Potom je na temu „Umjeti živjeti znači umjeti voljeti”, gdje se ljubav – agape uvijek vezuje sa žrtvom, govorio je prof. dr Govedarica, koji je filozofske stavove i argumentaciju „ukrstio” sa psihologijom, kao i hrišćanskom teologijom. Po njemu, pitanje da li je filozofija umijeće ili način života, nije najvažnije za filozofsku mudrost, već je to „ljubavno odnošenje prema stvarnosti”, kaže dr Govedarica.

Nakon diskusije, prisutnima se obratio dr Knežević, dajući kratak osvrt na skup.

– Ova tema skupa vraća filozofiju u javnu sferu, baš zato što je subverzivna po sebi i konfrontira se svijetu. No, ne smije biti izvan svijeta, mora s njim komunicirati, i mislim da je zato ovaj skup bio važan – rekao je dr Knežević, najavljujući nove naučne filozofske skupove.

Ž.J.


Kako osmisliti danas život
Na temu „Vrlina kao telos: o stoičkim pravilima življenjima” govorio je dr Dragan Bojović, koji se fokusirao na osvjetljavanje moralnih pravila sa dva aspekta: manjkavosti pravila i moralne odgovornosti subjekta djelanja. S tim su organski vezana i pitanja vrline i morala, i u konačnici svrhe čovjekovog postojanja i njegove sreće.

– Da bismo dosegli vrlinu, neophodno je da se suočimo sa svijetom u kome živimo, da djelujemo u indiferentom svijetu, da vrednujemo stvari – rekao je dr Bojović, između ostalog, dodajući da stoici nijesu indiferentni prema indiferentnoj stvarnosti.

Prof. dr Drago Perović izlagao je na temu „`Što god dođe ja sam mu naredan!` Formula i-ili upitnost umijeća življenja”, i u duhu naslova počeo izlaganje Njegoševim stihovima iz „Gorskog vijenca”. Kako dodaje, savremeno doba tehničko-tehnološkog nastajućeg nestajanja „zahtijeva od filosofije jedan poseban vid uzmicanja i zatvaranja mišljenja u samog sebe sve dok se ne osmjeli da sa novom osvajačkom strategijom krene u prepoznavanje samog sebe u novone(a)stalnoj situaciji”. Zato se, kaže, nameće pitanje koje je proizvelo samo mišljenje – kako osmisliti život, rekao je između ostalog dr Perović.

https://www.dan.co.me/

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *