Od 26. jula do 20. avgusta – Korifej u Kolašinu: Preko 20 programa spremno za publiku

Festival za cilj ima razvoj pozorišne umjetnosti u Kolašinu i poboljšanje kulturne ponude Crne Gore, naročito sjevera

Šesti Međunarodni festival alternativnog teatra Korifej održaće se u Kolašinu u periodu od 26. jula do 20. avgusta, u organizaciji Opštine Kolašin i NVO “Korifej teatar” iz Kolašina. Ideja je da se što više događaja prikaže na ulicama i trgovima Kolašina, kao i u alternativnim prostorima i ambijentima, a ove godine tokom skoro mjesec dana, publika će uživati u preko dvadeset programa.

Festival pod sloganom “Teatar Expo Incident” ima za cilj razvoj pozorišne umjetnosti u Kolašinu, te poboljšanje kulturne ponude Crne Gore, naročito sjevera, a više o ovogodišnjem KORIFEJ festivalu za vijesti priča selektor programa i glavni organizator Zoran Rakočević.

Čime ste se vodili kada ste ove godine pravili program KORIFEJ festivala, s obzirom na to da ste akcenat stavili na domaću produkciju?

Domaća produkcija ove godine zastupljena je u većoj mjeri nego ranije, što smatram usponom festivala. Konačno uspostavljamo dijalog sa profesionalnom produkcijom u regionu, te će ove godine nastupiti “Gradsko pozorište Podgorica”, jedno od tri glavna pozorišta u Crnoj Gori, onda “Nikšićko pozorište” koje je uspješno ponovo pokrenulo svoj rad i ima potencijala da postane značajna kulturna institucija u državi, zatim “Gledališče Glej” iz Ljubljane, čiji nastup na Korifeju smatramo izuzetno važnim, jer je u pitanju teatar koji se vodi evropskim tokovima i novim konceptima, te “Šabačko pozorište” koje se u posljednjih godinu dana visoko uzdignulo na regionalnoj kulturnoj mapi i postalo referentna tačka svim regionalnim pozorištima koja kubure sa jasnom misijom i umjetničkim angažmanom.

Tu je i baletska trupa “Ballo” iz Podgorice, vrlo značajna koreo-teatarska skupina, pa i “ATAK Podgorica”, jedna od rijetkih nezavisnih produkcija u Crnoj Gori, kao i mnogi drugi domaći projekti. Prošle godine nam je gostovalo “Kraljevsko pozorište Zetski dom” sa Cetinja, ali i Centar za kulturu Tivat u koprodukciji sa Bitef teatrom iz Beograda sa predstavom „Jami distrikt“ koja je samo osvojila sedam Sterijinih nagrada 2018. godine. Publika više posjećuje ono što razumije na ovom našem višeimenom jeziku, ali to nije jedini razlog – mnogo bitniji je da se etabliramo na domaćoj sceni kao značajan ljetnji festival i jedini takvog tipa na Sjeveru

Zoran Rakočević, selektor programa i glavni organizator KORIFEJ festivala (Foto: Privatna arhiva)

Kada je nastao KORIFEJ imali ste za cilj razvoj pozorišne umjetnosti u Kolašinu, te poboljšanje kulturne ponude Crne Gore, naročito sjevera. Koliko ste za ovih šest godina uspjeli u toj namjeri i može li se išta postići samo jednom manifestacijom godišnje ili se slični programi moraju organizovati tokom čitave godine?

Jedna specifična grupa ljudi okupljena u “Društvu prijatelja Kolašina” željela je nešto da pokrene u gradu i otpočeli smo prije šest, sedam godina razgovore o tome. Tada sam predstavljao pozorišnu trupu koja je obnovila pozorište u Kolašinu još 2004. godine. Ta trupa jeste bila amaterska u to vrijeme, ali smo osvojili mnogo nagrada na festivalima, igrali po Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Rumuniji. Danas Kolašin zahvaljujući tome može da računa da ima akademske glumce, reditelje, producente, koji su završili akademiju, a otpočeli su “karijeru” u Kolašinskom poozorištu. Prva dva izdanja festivala bila su regionalnog tipa, tek treći je prerastao granice jezika, i počeli smo da dovodimo interesantne trupe iz Rusije, Poljske, Ukrajine, Španije, Bugarske, Rumunije, Litvanije, Švedske, Estonije, Francuske, Češke, Slovačke, Slovenije, Italije, Mađarske, Kosova.

U međuvremenu, Opština Kolašin je prepoznala ovaj festival kao značajan, te nas je finansijski pomogla posljednje tri godine, a što je značajno, ta podrška raste iz godine u godinu. Cilj nam je dakle, bio da napravimo značajan kulturni program, a turizam će se valjda sam kačiti na to. I tako se i dešava, ljudi saznaju o festival, dolaze, prate ga. Kolašin, nažalost, nema više izgled grada, koji je imao od Knjaževine Crne Gore, a da ne govorimo o periodu poslije II svjetskog rata, najviše zbog odlaska ljudi da žive drugdje. I zvanični podaci su zastrašujući, ali stvarna slika je još više poražavajuća. Deset mjeseci preko godine u Kolašinu života jedva da ima. Tako da se bojim, da svi mi koji želimo nešto na polju kulture da uradimo – moramo da gledamo samo u ljetnje mjesece.

Program KORIFEJ festivala odvija se na ulicama i trgovima Kolašina, kao i u alternativnim prostorima i ambijentima. Hoće li ovoga puta biti i nekih novih lokacija koje ćete oživjeti ove godine?

Uglavnom će to biti otvorene lokacije koje će same po sebi biti atraktivne i slučajnim prolaznicima. Na Trgu boraca će se odigrati većina programa na otvorenom, dok će Centar za kulturu biti domaćin svih događaja za koje su potrebni scenski uslovi. Posljednja predstava će se odigrati u kafiću SFRJ, što je, eto, samo po sebi nova lokacija i egzotika. Nažalost, prostor je velika tema, ranije smo igrali i u parku, i na zgradi Spomen doma, u starom zdanju osnovne škole, u Sibirskoj, ali ove godine usljed neizvjesnosti da li će se festival uopšte desiti, nijesmo imali vremena da razvijemo bolju upotrebu ambijenata.

Ono što karakteriše KORIFEJ festival ove godine jeste ponuda profesionalnog pozorišnog proizvoda, no tokom trajanja programa biće izvedene i dvije amaterske predstave. Ima li publika predrasude prema projektima amaterskih pozorišta i kako su posjećene te predstave?

Dvije amaterske predstave, Centra za kulturu Mojkovac i produkcije Đeca cvijeća Podgorica – autorski projekat Branka Kovačevića, su prvorangirane na ovogodišnjem amaterskom festival u Bijelom Polju. To nije samo prilika njima, nego i podstrek svima da se bave pozorištem u svojim sredinama, razvijaju dramsku pedagogiju i dramske škole. Kolašin je uvijek imao značajno amatersko pozorište, te ima razumijevanja i za druge koji to žele. Publika asolutno ne pravi distancu prema njima, već ih sa jednakom pažnjom prati i podržava.

Tokom skoro mjesec dana, publika će imati priliku da uživa u preko 20 različitih programa

Tokom trajanja KORIFEJA publika će imati priliku da vidi i predstave iz Litvanije, Poljske, a na programu je i projekat “Tiranija”. U pitanju je predstava koju Poljaci preko 30 godina igraju na svojim daskama nastala po motivima istoimene pripovijetke velikog crnogorskog pisca Miodraga Bulatovića. Kako ste došli na ideju da upravo ova predstava bude odigrana u Kolašinu?

Predstavu sam gledao sa svojim kolegama u Novoj Soli, gdje funkcioniše taj specifični teatar “Terminus a Quo”, koji drži porodica Gramont. Najveći posvećenik kojeg sam u životu sreo, Edvard, čija djeca danas čine postavku Tiranije, predstavu 33 godne drži na repertoaru, a za igranje u Kolašinu, koje im je prvo u Crnoj Gori, napravili smo prevod i oni će je izvesti na našem jeziku. Prošle godine su pobrali sve simpatije svojim velikim performansom na trgu, tvrdim da je pola varoši gledalo taj spektakl, a ove godine će osim Tiranije izvesti još jedan performans na dan otvaranja festivala.

Jeste li zadovoljni podrškom koju ste od institucija dobili ove godine za organizovanje festivala?

Opština Kolašin polako prepoznaje naš značaj, i mogu reći da je prošle godine to tek zaličilo na pravu finansijsku podršku, da bi ove godine ta sredstva bila i uvećana. Naravno, podrška može biti ne samo finansijska, te se nadamo da će u nekom skorijem period Opština institucionalizovati ovaj festival i na neki način garantovati njegovu budućnost. Ministartsvo kulture nam već godinama dodjeljuje vrlo malu sumu. Kad pogledate kvalitet programa, pa i količinu, nameće se pitanje zašto je festival od 25-30 programa jednako podržan kao neke pjesničke večeri koje se održavaju za jedan vikend, ili maksimum tri do četiri dana, a i sam ministar je u svojem obraćanju tokom posjete Kolašinu, istakao važnost ovog festivala za grad.

Najmlađi će uživati u najzanimljivijem programu do sad

Ni ove godine nijeste zaboravili mlađu publiku, kao ni ljubitelje filma. Šta ste to ovoga puta pripremili za njih?

Klinci će gledati do sada vjerovatno najzanimljiviji program. Prije svega, ansambl “Telo kao instrument – Alice in Wonder BAND” će izvesti dvije predstave specifičnog tipa. Neću otkrivati sadržaj, ali radi se o profesionalnim glumcima koji istražuju zvuk i glas i plijene svojim čudesima cio region. Tu je i KOC Šid i lutkar Cvetin Aničić, naš stari gost, koji će osim radionice Servis lutkarskih mašina izvesti svoju predstavu za djecu o muzici i šundu. Studio “Nada” će izvesti dvije ulične predstave za najmlađi uzrast, a radi se takođe o profesionalcima koji to provjereno dobro rade. Dramska trupa “Do daske” izvešće najpoznatiji tekst nobelovca Morisa Meterlinka, “Plavu pticu”, ali ta predstava se igra unutra zbog specifičnog svjetla i igre. Filsmki program koji će se sastojati iz četiri večeri filmskih projekcija još uvijek nije definisan, ali ćemo ga značajno unaprijediti i iznenaditi publiku, a projekcije će takođe biti prikazane napolju. Takođe, glumac Petar Novaković održaće glumačke improvizovane radionice, koje će se kao i lutkarske radionice, predstaviti ljudima na ulici.

Sa prošlogodišnjeg KORIFEJ festivala (Foto: Privatna arhiva)

https://www.vijesti.me/

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *