Serija „For All Mankind“ – Pravila kosmičkog tržišta

Izvor: Objektiv

Borba velikih tehnoloških kompanija na globalnom tržištu mogla bi se idealno opisati kao „svemirska trka“ koja se nikad nije završila. Zato ne upadajte u zamku: „For All Mankind“ nije serija o astronautima u paralelnom svijetu, u kom su Sovjeti prvi stigli na Mjesec.

Propovjednici liberalnog kapitalizma reći će vam da nema boljeg afrodizijaka za progres – od konkurencije. Tu negdje stoji ideološki odgovor zbog čega su Sovjeti stali i odustali nakon jednog, ključnog poraza u „svemirskoj trci“, nakon slijetanja američke misije Apolo 11, prije 50 godina… A zašto bi Amerikanci, u hipotetičkom scenariju gdje se prvi čovjek na Mjesecu ne bi zvao Armstrong, nego recimo Nikolov – ipak nastavili. Jer tržište je bojno polje na kom vlada neprestana borba. I gdje je jedan poraz, ili bilo kakva pobjeda, samo zarez. Način da se nešto nauči… I preživi još jedan dan.

Bitnije od kvaliteta

Tako je „For All Mankind“, premijerno prikazana 1. novembra na novom striming servisu Apple TV+, još jedna u nizu posveta koju kompanija Apple potpisuje sebi. Svom konceptu, biznis strategiji, filozofiji – načinu na koji diše i grabi na tržištu. Čak i očiglednije od „See“, postapokaliptične distopije sa Džejsonom Momoom u glavnoj ulozi, koja je svojevrsna sublimacija onog zabavnog, jednostavnog i običnom korisniku prijemčivog – dakle, svega što čini jedan Apple proizvod. Jer, kada je „For All Mankind“ u pitanju, ide se ipak korak dalje. U samo središte kreativnog procesa jednog takmičara u velikoj grozničavoj trci tehnološkog progresa. Vrlo pompezno i pretenciozno, Apple je u ovoj priči ništa drugo nego NASA – američka svemirska agencija, suočena sa jednim hipotetičkim porazom koji nikad nije doživjela!

„For All Mankind“ kupuje pažnju naprečac, ekspresno i vrlo inteligentno. Ako ste se ikad zapitali, kako je izgledalo izvještavanje misije Apola 11 u Sovjetskom Savezu – dobićete odgovor na startu serije. Na indirektan način, ispisano na zgađenim licima Amerikanaca, dok sovjetski astronaut prvi pokorava Mjesec u slavu Marksa i Lenjina! Zato je naslov serijala vrlo ironičan. Nema tu ništa „za čovječanstvo“, već za goli interes u borbi tabora na kosmičkom tržištu.

Ono u što će vas Apple sa ovom serijom ubijediti jeste nešto vrlo važno u poslovnoj strategiji kompanije i plasiranju bilo kog njihovog proizvoda. Kroz misiju „Apolo 11“ koja će se, ipak, odvijati, iako su Sovjeti nekoliko sedmica ranije prvi ugrabili do Mjeseca, naučićete – da u korporativnoj utakmici nije bitno ko je prvi. Ni to ko je čak najbolji! A najbitniji je narativ. Način na koji svoj proizvod upakujete, pa bilo to i slijetanje jednog lunarnog modula. Servirate tu nešto bitno i blisko običnom čovjeku. Naravno, da to nešto ima veze sa američkim načinom života…

Akter koji nedostaje

Ključne zamjerke seriji nakon četiri epizode su to što je niz likova (uglavnom astronauti, njihove žene, političari i šefovi svemirskih misija) neprepoznatljiv i neautentičan. Uloga astronauta ili njegove supruge mač je sa dvije oštrice – jer se radi o jednostavnom arhetipu idealnog Amerikanca iz „bejbi bum“ generacije. Izuzetak je Sara Džons u ulozi Trejsi Stivens (fiktivna prva Amerikanka na Mjesecu)… Karakterni Kris Bauer u ulozi Dika Slejtona, prvog šefa odjela astronauta u Nasi, na primjer, potpuno se izgubio u činjenici da previše podsjeća na neke velike uloge Džeka Nikolsona („Nekoliko dobrih ljudi“, „Dobro da bolje ne može biti“).

Tako su glavni akteri dva tabora – onaj američki koji se trudi da dobrom pričom „proda“ niz poraza i svemirskih poluproizvoda. Ali i onaj sovjetski, koji u seriji još nijesmo ni okrznuli! Jer Sovjete trenutno vidimo samo u očima američkog bijesa, predrasuda i kroz objektiv nekog špijunskog satelita. Ipak, i u tom odsustvu, zjapećoj rupi koju „For All Mankind“ ostavlja, ima nešto suštinski ljudsko. Ili, ako hoćete, životinjsko… Uz još jednu bitnu lekciju: sva vrijednost koju jedna kompanija ima leži u njenom potencijalu u budućnosti. Jer svjedoci smo, nakon „svemirske trke“ Sovjeta i Amerikanaca, kosmičko istraživanje je zamrlo posljednjih decenija. Prosto da poželite malo prljave tržišne igre, u kosmičkom blatu i u astronautskim rukavicama… S. S.

Foto: imdb.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *