James Stewart – Biografija

James Stewart, pravim imenom James Maintland, (Vinegar Hill, 20. maja 1908. – Beverly Hills, 2. jula 1997.) američki filmski glumac. Već se u prvim filmovima specijalizuje za likove “dobrih momaka”. Za vrijeme II. svjetskog rata u vazduhoplovstvu napreduje do čina pukovnika, a 1968. rezervu napušta s činom brigadnog generala, što je publici sugerisalo da se radi o glumcu čiji život ne odudara od likova koje tumači. 1948. godine otpočinje saradnju s Alfredom Hitchcockom. Od svih američkih glumaca nastupio je u najviše priznatih remek-djela, podjednako uspješno u svim tipičnim američkim žanrovima, čime je popularnost održao do duboke starosti. Oscara je dobio 1940. za ulogu u filmu “Priča iz Philadelphije”.

Život

James Stewart je rođen 20. maja 1908. Bio je jedini sin od troje djece Alexandera i Elizabeth Stewart. Njegov otac, kojeg su svi u gradiću zvali Alex, bio je vlasnik male trgovine željezarije, no u srcu je bio avanturista koji je povremeno znao odlutati, ali bi se uvijek vraćao kako bi porodici osigurao miran i siguran život. Kad bi bio kod kuće, bio je strogi paterfamilias, no kad bi nekuda lutao, njegov sin je preuzimao ulogu muškarca u kući. Sve je to ostavilo traga na Jamesu Stewartu, posebno u razvijenom osjećaju odgovornosti, ali i naglašenom zaštitničkom odnosu prema ženama koji je stekao brinući se o majci i dvijema sestrama. Naglašena pristojnost, ali jednako tako seksualna suzdržanost, druga su strana njegova karaktera, koji je u velikoj mjeri obilježio i njegove filmske likove.

Od Jamesa Stewarta očekivalo se da preuzme porodični posao, no završivši studij arhitekture na prestižnom univerzitetu Princeton, pobunio se i odlučio se baviti glumom, profesijom koju je njegov otac prezirao. Ocu se nije svidjelo ni što mu je sin do četrdesete godine izbjegavao ženidbu i zasnivanje porodice, nego je ostao dječak u srcu, zabavljao se i snimao filmove – sve dok nije otišao u rat. Naime, nedugo nakon što je 1940. dobio Oscara za glavnu ulogu u filmu “Filadelfijska priča” reditelja Georgea Cukora, bio je regrutovan te je rat proveo kao vojni pilot, uglavnom na evropskom bojištu.

Pet godina kasnije, nakon brojnih borbenih misija – jedna od posljednjih bila je napad na Berlin – Stewart se vratio kao višestruko odlikovan heroj, ali i kao izmijenjena osoba. Uprkos tome što se i dalje često smijao, vidljivo je bilo da su strahote rata duboko uticale na njega. S njegovog je lica nestao dječački izraz, zamijenio ga je grublji i strožiji izgled. Ukratko, nezreli mladič pretvorio se u očvrslog i pomalo ogorčenog muškarca. Do kraja života izbjegavao je razgovore o svojim ratnim iskustvima, no bilo je očigledno da je ono što je vidio i doživio u tih pet godina, i dalje živjelo u njemu. Iako je kasnije ostao u rezervnom sastavu američke vojske, nikada više nije pristao glumiti ratne heroje niti je želio sudjelovati u filmovima koji su glorifikovali rat. No, patriota je bio i ostao, što je posebno došlo do izražaja tokom vijetnamskog rata koji je politički podupirao.

Filmom se počeo baviti odmah nakon završetka studija 1932., najprije u New Yorku, a 1935. je otišao u Hollywood. Nije mu dugo trebalo da se počne ponašati na uobičajeno razuzdan holivudski način, u čemu mu je pomagao njegov već malo iskusniji prijatelj Henry Fonda, s kojim je dijelio stan još za vrijeme njihovog boravka u New Yorku. Preko Fondine djevojke Lucille Ball, James Stewart je upoznao Ginger Rogers, tada već veliku zvijezdu, dva puta razvedenu, koja je imala čast da bude prva djevojka s kojom je spavao.

Iz toga doba je i jedna od mnogo puta prepričavanih zgoda o ludostima dvojice prijatelja: u silnoj želji da upoznaju misterioznu Gretu Garbo, koja im je bila prva komšinica, Stewart i Fonda su jedne večeri, pod uticajem alkohola, pokušali iskopati tunel ispod visokog zida kojim je bila opasana njena vila. Nisu uspjeli, no Garbo se, navodno, upravo zbog njihove smiješne upornosti uskoro odselila.

Jedna od Stewartovih najozloglašenijih mladenačkih ljubavnih avantura bila je ona s Marlene Dietrich, s kojom je 1939. glumio u filmu “Destry Rides Again” (Destry ponovno jaše). Prema raznim izvorima, glumica je tokom te veze zatrudnjela, ali je pobacila na Stewartov nagovor. Ta epizoda pomalo narušava sliku o Stewartu, no njeni detalji nikad nisu dokraja razjašnjeni. Njemački književnik Erich Maria Remarque, koji je bio scenarist filma, u svojem kasnije publikovanom dnevniku ovako opisuje razvoj ove veze: – Marlene je sa Stewartom spavala od samog početka. Za nju je to bilo čarobno, poput sna, ali je istovremeno bila i srećna i nesrećna, jer nikad nije znala koliko će njihova ljubav trajati. On joj je, naime, kazao da nije zaljubljen, da sebi to ne može priuštiti. Marlene nije htjela pobaciti, ali je na kraju popustila njegovoj želji…

Stewartovi pobornici upozoravaju kako se ne smije zaboraviti da je i Remarque bio zaluđen Dietrichovom te da se njegove opaske iz dnevnika mogu čitati i kao ljubomorom izazvane izjave kojima se na neki način želio osvetiti suparniku. U svakom slučaju, Marlene Dietrich je bila ljubavnica kakvu James Stewart dotad nije imao. Bilo joj je 38 godina, sedam više od njega, i bila je poznata po razuzdanom seksualnom ponašanju. No, kad je njen odnos postao opsesivan – glumica je u svom apartmanu načinila neku vrstu oltara posvećenog svojem ljubavniku, ukrašenog njegovim fotografijama i cvijećem – on se počeo povlačiti. Kad je unajmila privatnog detektiva kako bi otkrio istinu o njegovoj vezi s Olivijom de Havilland, koju je njihova filmska kuća MGM koristila u reklamne svrhe puštajući informacije i o mogućem braku, Stewartu je bilo dosta.

Marlene Dietrich je patila zbog prekida pa ga u memoarima, objavljenima 1987., jedva i spominje, a i kad govori o njemu, opisuje ga kao smušenog i neduhovitog glupana.

Nakon raskida veze, u vrijeme dok se prema planovima MGM-a “viđao” s Olivijom de Havilland, Stewart je tajno održavao pravu vezu s Lorettom Young, jednom od zvijezda ozloglašenih po tome što “proždiru” svoje muške partnere, među kojima su bili i Clark Gable, Spencer Tracy, David Niven i Tyrone Power. Godinama kasnije Young je novinarima priznala da se u to vrijeme “molila Bogu da je Jimmy zaprosi.”Pa iako je neko vrijeme, ponukan stalnim očevim nagovoranjima, razmišljao o tome, nije je zaprosio.

Odnos s Katharine Hepburn, koja mu je 1940. bila partnerka u komediji “Filadelfijska priča”, nije nikad prešao nivo uobičajenog flerta s partnerkama. Kao strastveni ljubitelj letenja Stewart ju je htio impresionirati svojim umijećem, znajući kako je ona imala vezu s Howardom Hughesom, takođe vrsnim avijatičarem. No, za vrijeme leta toliko su se posvađali da je nervozni Stewart jedva sigurno spustio letjelicu. Nakon toga se odnos među njima ohladio.

I na početku vojne službe, dok je još boravio u bazi u blizini Los Angelesa, Stewart je 1942. imao kratkotrajnu, ali burnu, vezu s popularnom pjevačicom i ne baš uspješnom glumicom Dinah Shore. Prema riječima njegovih prijatelja, Stewart i Shore su se čak odlučili vjenčati, no čini se da se on predomislio u zadnji čas, kad su već bili na putu u Las Vegas.

Vrativši se iz rata, James Stewart je 1946. glumio u gorkoj komediji Franka Capre “Divan život” (“It's A Wonderful Life”), koja je poslije postala jedan od njegovih najpoznatijih filmova, iako je, kad se počela prikazivati, zbog neobičnog crnog humora i nadrealne priče o čovjeku opsjednutom samoubistvom, loše prošla na kino blagajnama.

Nakon brojnih ljubavnih avantura James Stewart je tek 1948. upoznao ženu svog života. Gloria Hatrick McLean bila je 11 godina mlađa, pripadnica imućne njujorške porodice. Njen otac Edgar Hatrick imao je kompaniju koja je prikazivala filmske vijesti u kinodvoranama, pa je i Gloria u mladosti započela s karijerom u show businessu. Radila je kao model, a poslije je počela uzimati časove plesa u želji da postane glumica. No, brzo se zasitila show businessa i shvatila da je bolje baviti se onime što joj najbolje ide, uživanjem u lovu, pecanju i golfu. Tako je upoznala i Echvarda Bealea McLeana II., sina bogatog novinskog izdavača, s kojim je dobila dva sina, Ronalda rođenog 1943. i tri godine mlađeg Michaela. No već 1947. brak se raspada, pa se Gloria s djecom preselila u Los Angeles. Stewarta je upoznala zahvaljujući Garyju Cooperu i njegovoj supruzi Rocky, koji su, naime, pomislili da bi mlada udovica bila idealna životna družbenica za njihovog 40-godišnjeg prijatelja te su organizovali večeru na kojoj su ih odlučili spojiti. Za Stewarta je to bila ljubav na prvi pogled, nešto što do tada nije osjetio u brojnim aferama s holivudskim glumicama i starletama.

Odmah sam shvatio da je ona nešto posebno, nešto prefinjeno. To je bila djevojka o kojoj sam oduvijek sanjao, koja bi jednako dobro izgledala na luksuznoj jahti ili običnom splavu – pričao je poslije prijateljima.

Gloriji je prvo bračno iskustvo donijelo veliko razočaranje pa ju je život s razmaženim bogatašem koji se nakon vjenčanja još više nego ranije opijao i trčao za drugim ženama, učinilo opreznom i ranjivom. No, James Stewart je bio potpuno drukčiji od njenog prvog muža, racionalan i pristojan muškarac, koji će biti dobar otac njenim sinovima, ali i koji će joj omogućiti da i dalje živi život na visokoj nozi na koji se navikla. Nekoliko mjeseci nakon što su počeli izlaziti, Stewart je započeo snimati film “The Stratton Story” (Priča o Strattonu), svoj prvi komercijalni uspjeh nakon povratka iz rata. Partnerka mu je bila June Allyson, u to doba vjerenica glumca Dicka Powella. Partnerstvo Stewarta i Allysonove u tom filmu smatra se jednim od najuspješnijih “filmskih” brakova jer je bilo poprilično ispunjeno iskrenim emotivnim nabojem – njih su dvoje, naime, godinu ranije imali prilično ozbiljnu vezu. No, taj odnos nije poremetio odnos Stewarta i Glorije.

Gloria i Jimmy su bili idealni jedno za drugo. On je svoje djevojke mrzio odvoditi u restorane gdje bi ga oblijetali fotografi, više je volio pozvati ih kući, gdje bi u dvorištu pekao roštilj. Ako im se to nije svidjelo, i ako bi radije odlazile u luksuzne restorane, onda nisu bile za njega. Gloriji se to svidjelo, a uz to, dijelili su isti smisao za humor – u Eliotovoj se biografiji tih dana prisjeća June Allvson.

“The Stratton Story” je premijerno prikazan u Radio City Music Hallu 12. maja 1949. i odmah je postigao veliki uspjeh donijevši studiju MGM te godine basnoslovnih četiri miliona dolara. No, Stewarta su tih dana manje brinule brojke i uspjeh filma – jer se pripremao zaprositi Gloriju. Pozvao ju je da mu pomogne pripremiti njegovu rođendansku zabavu 20. maja i cijeli je dana pripremao govor. Na kraju, tog je poslijepodneva, prije nego što je, dok je klečao, zamuckujući uspio izgovoriti do kraja što želi, Gloria je kazala: da. – Na moje veliko iznenađenje – kasnije je u šali znao prepričavati prijateljima.

Glasine o skorom vjenčanju ubrzo su se proširile Hollywoodom, a najzanimljiviji dar par je dobio od indijanskog plemena Apaša koji su u to vrijeme statirali u vesternu “Slomljena strijela” što ga je Stewart snimao s Delmerom Daviesom. Indijanci su cijenili njegovo razumijevanje njihove kulture pa su mu se propisno odužili: darovali su mu 52 indijanska pokrivača, 40 pari mokasinki, 11 košulja od jelenje kože, 37 ogrlica i 13 košara od pruća.

Par se vjenčao četiri mjeseca kasnije, 9. avgusta 1949., a na opšte iznenađenje Stewartov kum nije bio njegov najbolji prijatelj Henry Fonda, što su okupljeni protumačili kao iskrenu želju da momački život doista ostavi iza sebe.

Nedugo nakon vjenčanja počela su se prikazivati dva filma koji će Stewarta definitivno potvrditi kao velikog glumca u vesternima, već spomenuta “Slomljena strijela” i još uspješniji “Winchester 73”, prvi od pet vesterna u nizu s rediteljem Anthonyjem Mannom. U to doba Stewart je shvatio kako bi bilo pametnije da manje glumi u komedijama kakvima se proslavio dok je bio mlađi te da se usredsredi na karakterne uloge.

Potkraj 1950., uz uspješnu filmsku godinu, James Stewart doživio je još jedan radostan trenutak koji je dugo iščekivao: Gloria je ostala u drugom stanju. Početkom 1951. porodica se preselila u novu vilu na Beverly Hillsu, a 7. maja te godine, nakon komplikovanog porođaja, postaju ponosni roditelji blizanki Kelly i Judy. Nakon još nekoliko uspješnih filmova, posebno Mannovog “Bend Of The River” (Na okuki rijeke), Stewart doživljava prvu porodičnu tragediju: 2. avgusta 1953. majka Elizabeth mu umire od srčanog udara, a James Stewart, skrhan bolom, cijele noći plače u rukama svoje supruge.

Iduća godina donosi mu još jedan veliki filmski uspjeh, ali i najveću provjeru ljubavi prema Gloriji. U doba dok je emotivno još duboko potresen smrću majke, s Alfredom Hitchcockom snima “Prozor u dvorište”, a partnerka mu je tadašnja ljubimica Hollywooda Grace Kelly. Stewart nikad nije priznao da se zaljubio u nju, premda su mnogi vjerovali da su njih dvoje tokom snimanja bili ljubavnici. Tek je 1987. Jamesu Spadi, piscu biografije Grace Kelly, rekao:

Mnogo me stvari impresioniralo kod nje, a najviše to što je bila toliko nevjerovatno ljubazna prema svima za vrijeme snimanja, pa sam katkad imao osjećaj kao da s njom uopšte ne glumim. Zaista je bila posebna.

Piscu biografije Alfreda Hitchcocka kasnije je, pak, rekao da su svi bili jednostavno ludi za njom te bi ujutro jedva dočekali da se pojavi na snimanju.

Iako su priče o Stewartovu posebnom odnosu prema svojim partnerkama bile česta tema razgovora u Hollywoodu, on je pokušavao zaštititi porodicu od glasina koje i njegova supruga nije shvaćala ozbiljno. Ipak, znala je da je do četrdesete bio samac te da se družio s nekima od najljepših žena na svijetu. No, 1977., u jednom od svojih rijetkih intervjua, nakon 27 godina braka, progovorila je o svojim sumnjama.

– Činjenica da je Jimmy radio s najglamuroznijim ženama na svijetu, poput Kim Novak, Grace Kelly, Joan Fontaine, Doris Day ili Marlene Dietrich, donosila mi je nelagodu i strah da će mu jednog dana neka od njih postati zanimljivija od mene. Zamišljala sam kako će jednom zazvoniti telefon i kako će mi Jimmy objašnjavati da do kasno mora raditi u studiju ili da će ostati na pokeru s momcima. Ali, moram priznati da mi nikada nije dao ni jednog povoda za sumnju ili ljubomoru. Što je glumica s kojom je radio bila atraktivnija, to je bio pažljiviji prema meni. I to je vjerojatno jedan od razloga zbog kojih je naš brak potrajao toliko dugo.

Usprkos reputaciji Grace Kelly, koja je, navodno, spavala sa svim svojim filmskim partnerima bez obzira na njihove godine ili bračni status, Stewart na kraju, usprkos velikim iskušenjima, nije pokleknuo pred njenim čarima. Da nije bilo tako Grace i Gloria vjerojatno ne bi postale bliske prijateljice kakve su i ostale do kraja glumičinog života. Ta je, 1955. godina, bila još po nečemu posebna za njega. Časopis Look proglasio ga je najpopularnijom filmskom zvijezdom na svijetu, koja je prekinula trogodišnju vladavinu Johna Waynea. Pedesete su za Stewarta bile izuzetno uspješne. Snimio je čak 23 filma, od kojih su mnogi uvršteni u klasike filmske umjetnosti. S Hitchcockom je 1956. snimio i “Čovjek koji je previše znao”, a dvije godine kasnije “Vrtoglavicu”, remek-djelo koje je, međutim, u to doba loše prošlo u kino dvoranama. Slavni reditelj optuživao je Stewarta da je prestar te da je to jedan od razloga neuvjerljivosti filma kod publike pa ga je u svojem idućem filmu “Sjever-sjeverozapad” zamijenio Caryjem Grantom – koji je bio četiri godine stariji od njega,_ali je izgledao mlađe. Na početku šezdesetih snimio je i tri filma s rediteljem Johnom Fordom: “Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea”, “Kako je osvojen Divlji zapad” te “Jesen Čejena”.

Dvije godine nakon premijere “Libertyja Valancea”, 1964., Stewart i njegov mladi posinak Michael zahladnili su odnose – zbog stava o ratu u Vijetnamu. Stewart je, naime, opravdavao američku intervenciju, dok je Michael bio protiv nje. Igrom sudbine, i Stewart se u mladosti sukobljavao s ocem zbog njegovih konzervativnih stavova, a sad ih je sam zagovarao. Osim toga je, poput oca, tvrdoglavo smatrao da ima pravo pa se između njega i Michaela godinama uzdizao zid nerazumijevanja i netolerancije. Tih godina se udaljio i od starog prijatelja Henryja Fonde, jer su se i Fondina djeca, Peter i Jane, javno protivila vijetnamskom ratu. Za razliku od brata, stariji posinak Ronald bio je pravo oličenje američkog patriotizma i tradicije. Čim je završio studije, 1967., pridružio se marincima, no već godinu kasnije, 8. juna 1968., upravo dok je Stewart s Fondom snimao komediju “The Cheyenne Social Club”, Ronald je poginuo kad je njegova jedinica upala u zasjedu. Bile su mu 24 godine. Pogibija sina nije promijenila Stewartov stav prema ratu u Vijetnamu, nego je samo učvrstila njegovu desničarsku orijentaciju, no na neki je način i pomogla jer se nakon toga poboljšao njegov odnos s mlađim posinkom Michaelom.

Poslije tragičnog događaja Stewart više nije snimio ni jedan važniji film. Nakon nekoliko ispodprosječnih ostvarenja, okrenuo se televiziji, nadajući se da će u starijoj dobi ondje pronaći novu publiku. Iskušao se u dva televizijska serijala, no nijedan nije zaživio. Već pomalo umoran od glume, napokon je odlučio otići u penziju. Povremeno je pisao poeziju i nastupao kao gost u TV showu Johnnyja Carsona, no inače se rijetko pojavljivao u javnosti.

Tokom 80-ih borio se s bolestima – srčanim tegobama, rakom kože, gluvoćom i senilnošću – i gubitkom voljene supruge, koja je umrla 1994., nakon duže borbe s rakom. James Stewart umro je tri godine kasnije, 2. jula 1997., sa 89 godina, od srčanog udara, dok je uveče, ležeći na kauču, gledao televiziju.

Filmografija
 1986 North and South, Book II (TV Mini-Serija)
Miles Colbert
 1983 Right of Way (TV Film)
Teddy Dwyer
 1980 Mr. Krueger's Christmas (TV Spot)
Mr. Krueger
 1980 Afurika monogatari
Old Man
 1978 General Electric's All-Star Anniversary (TV Filmski dokumentarac)
Mark Twain
 1978 The Magic of Lassie
Clovis Mitchell
 1978 The Big Sleep
General Sternwood
 1977 Airport ‘77
Philip Stevens
 1976 The Shootist
Dr. Hostetler
 1976 Sentimental Journey (Kratkometražni)
Joe – the Old Pilot (kao Mr. James Stewart)
 1973-1974 Hawkins (TV Serija)
Billy Jim Hawkins
 1972 Harvey (TV Film)
Elwood P. Dowd
 1971-1972 The Jimmy Stewart Show (TV Serija)
Prof. James K. Howard / Josiah Kessel
 1971 Fools’ Parade
Mattie Appleyard
 1970 The Cheyenne Social Club
John O'Hanlan
 1968 Bandolero!
Mace Bishop
 1968 Firecreek
Johnny Cobb
 1966 The Rare Breed
Burnett
 1965 The Flight of the Phoenix
Frank Towns
 1965 Shenandoah
Charlie
 1965 Dear Brigitte
Professor Robert Leaf
 1959-1964 The Jack Benny Program (TV Serija)
Jimmy Stewart

The Income Tax Show (1964) … Jimmy Stewart
Jack Directs Film (1963) … Jimmy Stewart
Jack Goes to Concert (1960) … Jimmy Stewart (nepotpisan)
The Jimmy Stewart Show (1959) … Jimmy Stewart (nepotpisan)
 1964 Cheyenne Autumn
Wyatt Earp
 1963 Take Her, She's Mine
Frank Michaelson
 1962 How the West Was Won
Linus Rawlings
 1962 Alcoa Premiere (TV Serija)
Slim Conway

Flashing Spikes (1962) … Slim Conway
 1962 Mr. Hobbs Takes a Vacation
Roger Hobbs
 1962 The Man Who Shot Liberty Valance
Ransom Stoddard
 1961 Two Rode Together
Marshal Guthrie McCabe
 1960 The Mountain Road
Maj. Baldwin
 1959 Startime (TV Serija)
Azel Dorsey

Cindy's Fella (1959) … Azel Dorsey
 1959 The FBI Story
John Michael ‘Chip’ Hardesty
 1959 Lux Playhouse (TV Serija)
Narator

Cowboy Five Seven (1959) … Narator
 1959 Schlitz Playhouse of Stars (TV Serija)
Narator

Cowboy Five Seven (1959) … Narator
 1959 Anatomy of a Murder
Paul Biegler
 1958 Bell Book and Candle
Shepherd Henderson
 1958 Vertigo
John ‘Scottie’ Ferguson
 1955-1957 General Electric Theater (TV Serija)
Bart / Britt Ponset / Joe Newman

The Trail to Christmas (1957) … Bart
The Town with a Past (1957) … Britt Ponset
The Windmill (1955) … Joe Newman
 1957 Night Passage
Grant McLaine
 1957 The Spirit of St. Louis
Charles Augustus ‘Slim’ Lindbergh
 1956 The Man Who Knew Too Much
Dr. Benjamin McKenna
 1955 Strategic Air Command
Lt. Col. Robert ‘Dutch’ Holland
 1955 The Man from Laramie
Will Lockhart
 1954 Tomorrow's Drivers (Kratkometražni)
The Story Teller
 1954 Rear Window
L.B. ‘Jeff’ Jefferies
 1954 The Far Country
Jeff Webster
 1954 The Glenn Miller Story
Glenn Miller
 1953 Thunder Bay
Steve
 1953 The Naked Spur
Howard Kemp
 1952 Carbine Williams
Marsh Williams
 1952 Bend of the River
Glyn McLyntock
 1952 The Greatest Show on Earth
‘Buttons’ A Clown
 1951 No Highway
Theodore Honey
 1950 Harvey
Elwood P. Dowd
 1950 The Jackpot
William J. ‘Bill’ Lawrence
 1950 Broken Arrow
Tom Jeffords
 1950 Winchester ‘73
Lin McAdam
 1949 Malaya
John Royer
 1949 The Stratton Story
Monty Stratton
 1948 10,000 Kids and a Cop (Kratkometražni dokumentarac)
Naracija
 1948 You Gotta Stay Happy
Marvin Payne
 1948 Rope
Rupert Cadell
 1948 Call Northside 777
P.J. McNeal
 1948 On Our Merry Way
Slim
 1947 Magic Town
Rip Smith
 1946 It's a Wonderful Life
George Bailey
 1941 Ziegfeld Girl
Gilbert Young
 1941 Pot o’ Gold
Jimmy Haskell
 1941 Come Live with Me
Bill Smith
 1940 The Philadelphia Story
Macaulay Connor
 1940 No Time for Comedy
Gaylord Esterbrook
 1940 The Mortal Storm
Martin Breitner
 1940 The Shop Around the Corner
Alfred Kralik
 1939 Destry Rides Again
Tom Destry Jr.
 1939 Mr. Smith Goes to Washington
Jefferson Smith
 1939 It's a Wonderful World
Guy Johnson
 1939 The Ice Follies of 1939
Larry Hall
 1939 Made for Each Other
John Horace Mason
 1938 You Can't Take It with You
Tony Kirby
 1938 Screen Snapshots Series 17, No. 12 (Kratkometražni dokumentarac)
James Stewart
 1938 The Shopworn Angel
Bill Pettigrew
 1938 Vivacious Lady
Peter Morgan, Jr.
 1938 Of Human Hearts
Jason Wilkins
 1937 Navy Blue and Gold
John Cross Carter
 1937 The Last Gangster
Paul North
 1937 Seventh Heaven
Chico
 1936 After the Thin Man
David Graham
 1936 Born to Dance
Ted Barker
 1936 The Gorgeous Hussy
‘Rowdy’ Dow
 1936 Speed
Terry Martin
 1936 Small Town Girl
Elmer Clampett
 1936 Important News (Kratkometražni dokumentarac)
Cornelius Stevens (nepotpisan)
 1936 Wife vs. Secretary
Dave
 1936 Next Time We Love
Christopher Tyler
 1936 Rose-Marie
John Flower
 1935 The Murder Man
‘Shorty’
 1934 Art Trouble (Kratkometražni)
Jack Burton (nepotpisan)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *